Revije diplomanata na prestižnim koledžima poput londonskog Central Saint Martinsa ili njujorškog Parsonsa svake godine uživaju veliku pozornost modnih insajdera i medija, služeći kao snažne platforme za promociju novih imena u modnoj industriji. U Hrvatskoj, nažalost, događanja ovog tipa često znaju proći ispod “radara”, no to nikako ne znači da nam modnih talenata nedostaje. Revija diplomanata modnog dizajna Sveučilišta u Zagrebu Tekstilno-tehnološkog fakulteta, DIPMOD, i ove će nam godine predstaviti novu generaciju domaćih dizajnera, a njihove kolekcije svakako su vrijedne vaše pažnje.
Jubilarno izdanje DIPMOD-a održat će se u utorak, 6. svibnja u 19 sati u SEECEL-u (Ul. Radoslava Cimermana 88), a tom će se prilikom predstaviti osam diplomanata uz kolekcije nastale pod mentorstvom prof. art. dr. sc. Jasminke Končić i dr. sc. Duje Kodžomana. Upoznajte ih u nastavku!
Antonija Bracanović
Fokus na teksture, proučavanje moderne uniformiranosti i snažan naglasak na boje – tako Antonija Bracanović opisuje svoj dizajnerski potpis. “Volim kreirati vlastite tekstilne uzorke i printove za materijale koje koristim. Kombiniram različite tehnike krojenja i spajanja nespojivih materijala kako bih postigla jedinstvene i dinamične oblike”, kaže, dodajući kako je u najviše inspiriraju povijesni događaji i društvene problematike, pogotovo teme socijalne nejednakosti i identiteta.
Tako je tijekom studija proučavala mogućnosti ispune i elastičnosti u odjevnim formama te netipične materijale u kontekstu sportske odjeće, dok su je s konceptualne strane integrirali uloga žena u Drugom svjetskom ratu te estetski narativ romske kulture u suvremenom modnom dizajnu. “U mojoj diplomskoj kolekciji ‘Aven Romale’ možete očekivati prijenos osjećaja slobode, dostojanstva i kulturnog bogatstva, uz isticanje ljepote romske tradicije kroz suvremeni modni izričaj. Poruka kolekcije je prihvaćanje različitosti, osnaživanje identiteta i poticanje međukulturnog razumijevanja”, najavljuje. S tehničke strane, bit će zanimljivo vidjeti njezine autorske uzorke koji su na tkanini oživjeli DTF metodom tiska. “Volim spajati teksturirane materijale s ravnim i čvrstim tkaninama, stvarajući kontraste u izgledu. Ove kombinacije pomažu mi u stvaranju vizualnih i taktilnih efekata koji dodaju dubinu kolekciji.”
Antonija Bucić
Konceptualnost u harmoniji s nosivošću te snažan naglasak na održivi aspekt mode karakteriziraju rad Antonije Bucić. “Volim kada dizajn ima mirnoću, promišljenost i praktičnost, ali da pritom zadržava onaj jedan pomak – neku suptilnu ideju koja ga izdvaja iz svakodnevice. Estetski me privlače pret-a-porter i streetwear u kojem sam se i razvijala izvan fakulteta”, istaknula je, dodavši kako inspiraciju prvenstveno pronalazi u vlastitim iskustvima i emocijama.
“Na DIPMOD-u izlažem dvije kolekcije sa završne godine diplomskog studija. Prva kolekcija prethodi mojoj diplomskoj, a bavi se revitalizacijom hekleraja kroz suvremeni pristup. Provela sam detaljno istraživanje o povijesti hekleraja na našim prostorima, a zatim sam starim materijalima i modernim siluetama pokušala dati novo značenje i aktualnost. Druga kolekcija je diplomska kolekcija naziva ‘Utopia est ineluctabilis’. Tematski se bavi body dismorfijom i negativnim utjecajem društvenih mreža na percepciju tijela, osobito kod mladih i adolescenata. Na ovom konceptu sam radila jako dugo, s naglaskom na istraživanje”, otkrila nam je Bucić.
Vrijedi spomenuti i kako je pri izradi prve kolekcije koristila isključivo odbačene, stare materijale, prikupljene preko grupe “Sharing is Caring”. U fokusu njezine diplomske kolekcije su autorski uzorci, izrađeni na posebno naručenim tkaninama korištenjem ekološki prihvatljive tehnologije tiska na bazi vode. “Pojavljuju se i pletiva nastala makrame tehnikom, koja sam, baš kao i ostatak kolekcije, izradila sama.”
Patricia Djedović
Interes Patricije Djedović tijekom studiranja su privukle različite teme – od kulturoloških fenomena do glazbenih stilova i supkultura. Tako je u jednoj od kolekcija istraživala psihološke profile migranata, nastojeći odjećom prikazati osjećaje straha i neizvjesnost koji se javljaju u nepoznatom okruženju. Također, nadahnuće je pronašla i u fotografijama napuštenog grada Pripjata, tematizirajući posljedice černobilske katastrofe. “Inspiriraju me ljudi, njihovi karakteri, ponašanje i način na koji nose odjevne kombinacije”, kaže Patricia.
U diplomskoj kolekciji posvetila se antimodnim oblicima u kontekstu suvremene mode. “Kolekcija ‘Mainstream Identity’ sadrži muške i ženske odjevne kombinacije. Inspirirana je punk pokretom i glam rock glazbenim skupinama. U oblikovanju koristim popularne odjevne oblike koji sadrže radikalne dekorativne elemente punk skupina i scensko blještavilo glam rock predstavnika. U obliku tiskanih i izvezenih natpisa, u kolekciji ostavljam svoju kritiku na radikalno anarhističko ponašanje i korištenje opojnih sredstava unutar supkulture”, objasnila nam je.
Njezinim su radovima, kaže, svojstveni zaigranost i naglasak na koloritu te površini materijala, koju dorađuje različitim tehnikama. “Na odjevnim komadima pojavljuju se šljokičasti premazi, DTF tisak te ugrađene ekstenzije. Neki od njih izrađeni su od tipičnih, ukrasnih antimodnih elemenata, poput sigurnosnih igli i metalnih lanaca. Haljina s printom ”PUNKINI” sadrži više od tri tisuće međusobno povezanih sigurnosnih igli”, istaknula je.
Dino Dujić
Dino Dujić kaže kako ga najviše inspiriraju kontradiktornosti, kontrasti i spajanje naizgled nespojivih elemenata, a svoj pristup modi opisuje kao odvažan, teatralan i gotovo pa scenski. “Privlači me oprečnost između arhaičnog i suvremenog, svetog i profanog, svakodnevnog i simboličkog. Inspiraciju crpim iz propitivanja tko smo i što postajemo kad nosimo određenu odjeću, što određeni simboli znače danas i što se događa kad ih premjestimo u novi kontekst”, kaže.
Tako je ranije spajao motive iz sakralne odjeće s punk elementima te smjestio narodnu nošnju u suvremeni kontekst, dok se u završnom radu usmjerio na interpretaciju kršćanske ikonografije, s naglaskom na nekonvencionalne biblijske motive. “Na DIPMOD-u predstavljam kolekciju ‘Tainted Idyll’ i diplomsku kolekciju ‘Revelations’ koje uključuju muške i ženske odjevne kombinacije. Možete očekivati nešto drukčiji pogled na modu, koji istražuje odnos između odjeće, identiteta i narativa. Kolekcije se temelje na ideji odjeće kao nositelja značenja, a ne samo funkcionalne forme”, ispričao nam je Dino.
Kaže kako se estetski oslanja na izražajne materijale, odvažne boje i snažnu konceptualnu jasnoću, pa ćete tako na njegovoj reviji imati prilike vidjeti širok raspon tekstila – od metalik likre i umjetnog krzna do eko kože i lateksa. “U tehničkoj realizaciji koristim kombinaciju digitalnih i ručnih metoda. Prisutni su tekstilni print, strojni štik i 3D print, a tekstilne površine dodatno su oblikovane završnim detaljima.”
Jana Filipčić
Zajednički nazivnik svake kolekcije Jane Filipčić je snažan fokus na održivost – što kroz korištenje recikliranih materijala, što kroz bojadisanje prirodnim bojilima. “To je nešto što uvijek pokušavam ukomponirati u svoj rad i nešto čime bih se željela nastaviti baviti i u budućnosti”, ističe dizajnerica. Kaže kako voli kad kolekcija ima priču, a najviše je inspiriraju umjetnost i kazalište.
“Moja diplomska kolekcija inspirirana je suvremenim plesom i performativnom modom. Htjela sam napraviti odjeću koja nije samo estetski dio performansa nego i aktivno sudjeluje u njemu”, objašnjava, dodajući kako kompleksnost kolekcije prvenstveno leži u krojevima i raznolikim mogućnostima njihove primjene. “Plesači mogu transformirati odjevne predmete i služiti se njima u samoj plesnoj izvedbi”, istaknula je Filipčić.
Blanka Gotić
Blanka Gotić kaže kako njezina estetika počiva na spoju konceptualnog promišljanja i dekonstrukcije klasičnih oblika, s naglaskom na narativnost i simboliku u odjevnim predmetima. Tako je kroz svoj rad proučavala konstrukcijske pomake, kosine i inverzije materijala, dok će se na DIPMOD-u predstaviti s dvije kolekcije društvene tematike. “U kolekciji ‘Teddy Girls’ fokusirala sam se na britansku subkulturu 1950-ih godina, inspiriranu Teddy Boys pokretom – razdoblje koje se često naziva zlatnim dobom britanske mode, dok se diplomska kolekcija ‘Obedience in fragments’ temelji na istraživanju mormonske vjerske zajednice”, ispričala nam je.
Na dublje proučavanje ove teme potaknulo ju je putovanje u Salt Lake City /Utah, SAD), gdje sjedište ove zajednice. “Koncept kolekcije temelji se na proučavanju načina odijevanja zajednice, njihove spomeničku i kulturnu baštinu, ali i crkvenim raskolom i poligamijom, uključujući poligamsku antimodu i običaje”, objašnjava Gotić.
Pri realizaciji kolekcije poseban je naglasak stavila na slojevitost i ručni rad, kreirajući užad te plisirane i isprepletene teksture s dubokom simbolikom. “Koristila sam umjetne ekstenzije od kojih sam izrađivala odjevne predmete pletući ih u pletenice. One se povezuju s poligamnim zajednicama u kojima je kosa bila važan prepoznatljiv znak među članicama.”
Marta Jurčić
Ručna izrada, umjetnički pravci te likovna umjetnost ključni su izvori inspiracije za Martu Jurčić. “Tijekom studija istraživala sam Op-art, inverziju materijala, fenomen potresa i principe dekonstrukcije, kao i kubizam te koncept poliperspektive. Moja estetika je minimalistički profinjena, ali upečatljiva – svaka linija i detalj osmišljeni su da stvore snažan dojam uz što čišći izraz”, kaže Marta.
Poliperspektiva, točnije način sagledavanja jednog odjevnog predmeta iz više kutova, konceptualna je polaznica njezine diplomske ženske kolekcije, u kojoj dominira monokromatska paleta te inovativne produkcijske tehnike. “U produkciji tretiram materijale tekućom gumom, koristim klasično šivanje, ručnu izradu zakovica te inovativno spajanje krojnih dijelova maticama i vijcima”, ispričala nam je.
Jagoda Kukulj
Jagoda Kukulj kaže kako svojim kolekcijama nastoji potaknuti promatrača na promišljanje, bazirajući se na dublje teme koje povezuju psihološke, vizualne i društvene aspekte dizajna. U ranijim radovima bavila se utjecajem fobija na čovjekovo stanje te istraživanjem deformacija i volumena, dok je u prvom planu njezine diplomske kolekcije La Dégradation de la Révolution odnos između skulpture i odjeće.
“Moja estetika je skulpturalna – volim istraživati volumen i prijelaze s naglašenih na umjerenije forme. Kroz dizajn nastojim prenijeti emociju, poruku i osjećaj prisutnosti. Inspiraciju pronalazim u skulpturi, umjetnosti, ljudskoj psihi, oblicima i pojavama u prirodi, ali i u kontrastima poput snage i ranjivosti”, kaže. “U diplomskoj kolekciji inspiraciju crpim iz umjetničkih opusa 20. stoljeća, analizirajući različite skulpturalne mase: od monolitnih i plošnih do udubljeno-ispupčenih formi. Osim oblikovanja, poseban naglasak stavljam na socijalnu dimenziju, kako odjeća i skulptura, kroz svoje prisustvo u javnom prostoru, komuniciraju s društvom i postaju alat za izražavanje identiteta i poruke” objašnjava Jagoda.
Dodaje kako njezina kolekcija donosi splet klasičnih i eksperimentalnih produkcijskih tehnika, s posebnim naglaskom na alternativne materijale. “Koristila sam akril koji sam nanosila u slojevima na render materijal kako bih stvorila popucalu formu, inspiraciju sam pronašla u izgledu starog kamena ili skulptura koje su oblikovane djelovanjem vanjskih uvjeta. Također sam eksperimentirala s akrilnom pastom zrnate strukture kako bih dočarala teksturu nalik na otpad koji nastaje prilikom oblikovanja skulptura od gline i metala. Time sam željela unijeti dinamiku sirovosti i kontroliranog nereda u sustav sterilnosti.”
