Kataklizmični reporti o poraznom stanju planete bombardiraju nas od početka godine. Iako ugroženost zemlje svakako nije nešto novo, ove godine dostiže razinu koju i oni neuki ne mogu ignorirati. Pokreću se inicijative za izbacivanje plastike iz svakodnevne upotrebe, priča se o problemu smeća koje se ne može adekvatno uništiti ili skloniti te se otvaraju „zero waste“ Instagram profili s praktičnim tips & tricksima koje doista svatko može slijediti. Trendu se, i prije trenda, pridružio pojam „clean beauty“. I o čemu zapravo pričamo? Zapravo će svaki stručnjak imati svoje objašnjenje koje seže od proizvoda bez „toksičnih sastojaka“ sve do veganskih ili eko prihvatljivih proizvoda. Neupitno, clean beauty je sve to, iako ponajmanje, nažalost, „clean“.
Predvodnici čiste ljepote su milenijalci i Gen Z generacija, koja prema istraživanju američkog brenda Kari Gran 2016. obavezno čitaju sastojke na proizvodima i teže kupnji onih sa što jednostavnijim sastavom. Situacija nije znatno različita ni u Europskoj uniji, ipak je nešto bolje regulirana; dok EU zabranjuje preko 1300 „toksičnih“ sastojaka iz kozmetike, u Americi ih je zabranjeno jedva 30-ak, što je bilo idealno plodno tlo za cijelu kontroverzu koju veže clean beauty, čak iako prosječni potrošač s njom nije upoznat.
Clean beauty kreće kao fiktivna oznaka za proizvode stvorene od prirodnih sastojaka i bez tipičnih alergena. Američki superstar na području skincarea, Drunk Elephant, naziva ih „sumnjivih šest“: esencijalna ulja, isušujući alkoholi, silikoni, kemijski SPF, parfemi/boje i SLS/sulfati.
Realnost je ipak malo drugačija pa je prosječan clean proizvod, posebice ako je brend dostupan u drogeriji, lišen svega dva sastojka: parabena i sulfata. Parabeni su konzervansi koji produljuju rok trajanja proizvoda, dok su sulfati surfaktanti koji pomažu ukloniti masnoće i ulje s kože te formiraju pjenu – i trenutno su sastojci koje tretiramo kao da su samom vragu ispali iz džepa. Istina je, doduše, tek negdje na pola puta. Sulfati su poznati kao „pretjerani“ čistači radi čega kod masne i problematične kože može doći do pretjerane proizvodnje sebuma i nastanka akni, a kod suhe ranica i crvenila. Međutim, mnogi dermatolozi složit će se kako sulfati ne moraju biti problematični za sve, već predominantno za one oslabljene kožne barijere dok isto vrijedi i za kosu; silikonske nakupine na vlasi i tjemenu skoro je nemoguće drugačije temeljito očistiti.
A što je s parabenima? Čak i osnivačica Drunk Elephanta, Tiffany Masterson, kaže kako ne misli da su nužno loši za ljude, a njihovo postojanje sprječava razvoj brojnih bakterija i virusa opasnih za ljudsko zdravlje, ne koristi ih iz vrlo jednostavna razloga – ljudi ih ne žele. U općoj svijesti su zapamćeni kao loši, iako postoje i gori sastojci koje potrošači i dalje svjesno troše bez puno informiranja o posljedicama.
Nadalje, pojam je miješan i s „prirodan“, „zelen“, „organski“, „veganski“ i „netoksični“, tim više što nijedan od pojmova nije sasvim zakonski reguliran. Jedino oznaka „organski“ u Americi i EU ima službenu potvrdu ako je više od 95% izrađena od prirodnih sastojaka – no u međuvremenu se može slobodno koristiti, samo bez „ECOCERT“ ili „COSMOS“ oznake/certifikata. Iako prirodni proizvodi jesu ti koji su većinski napravljeni od prirodnih sastojaka i minimalno su obrađeni, danas je i slika lista na proizvodu dovoljna da pomislimo kako je riječ o proizvodu dobrom za naše zdravlje, što je dijametralno suprotno od istine. Dio clean beautyja povezuje se i s očuvanjem okoliša, makar većina proizvoda to ni ne tvrdi, a tek rijetko koji uspijeva u održavanju svih faktora koji pojedini proizvod doista čine čistim.
Refinery29 uhvatio se u koštac s brendom „Herbal Essences“ jer koriste recikliranu plastiku – no ne toliko neiskvareno koliko se na prvi dojam čini. Iako istinu ne kriju, njihove boce nisu stvorene od 100% reciklirane plastike već u manjem postotku, kao i što je prosječnu novu bocu koju stvore nemoguće reciklirati. Premda se najlakše recikliraju prozirna i bijela plastika, a plastika u jarkim bojama (pa i crnoj!) ne, odgovor brenda na pitanje zašto ih i dalje stvaraju je bio jednostavan: potrošači žele šarene bočice i više su estetski zadovoljavajuće. Ni “Tata Harper”, luksuzni prirodni skincare, nema sasvim prihvatljive ambalaže; većinski su proizvedene od stakla koje je najlakše reciklirati, no još uvijek nisu pronašli adekvatnu zamjenu za plastične dodatke. Što god mislili o tome – treba znati pozdraviti one koji se barem trude. Najveći skandali povezani su s mikroplastikom, prisutnom od dekorativne do preparative kozmetike, koju filteri ne mogu iščistiti pa završava u moru i šteti ekosustavu te proizvodima sa zaštitnim faktorom predominantno kemijskog sastava koji su endokrini disruptori i zaslužni za izumiranje koralja diljem svijeta. Danas više no ikad jasno vidimo posljednice dugogodišnjeg neobazrivog ponašanja prema prirodi.
Na kraju dana lako se osjećati vrlo glup i bezosjećajan pri pogledu na kozmetički ormarić i proizvode koji sadrže štošta, no niste vi krivi – najčešće je samo ekomanipulacija. Tzv. „greenwashing“ označava PR poigravanje s pojmovima vezanim za očuvanje okoliša, koja je sveprisutna od izgleda pakiranja do tvrdnji koje redovito iščitavamo u reklamama, a danas je populariziran uz inačicu „cleanwashing“. Pojam clean beautyja je mutan koliko može biti, a mnogi će se složiti i da je sasvim nepotreban jer na kupca stavlja teret apsurdnim mitom kako je sve kemijski proizvedeno loše, a sve isključivo prirodno vrlo dobro – nerijetko zaboravljamo kako su čak i prirodni sastojci u proizvodima „kemijske molekule“.
Usprkos svemu, treba težiti promijeniti svoje navike za benefit drugih generacija i očuvanja planete, a nije sebično htjeti i samo nešto bolje za samoga sebe. Baš kao što svi clean proizvodi nisu skroz čisti, a svi prirodni proizvodi nisu sasvim prirodni, konstantnim informiranjem moguće je pronaći proizvode koji zadovoljavaju „clean beauty“ standard koji smo postavili sami sebi, bilo da nam je bitno da su veganski, bez uobičajenih alergena, sigurni za oceane ili sve skupa. Pomoć potražite i na web alatima „Skin Deep“ i „Think Dirty“ kako biste se bolje upoznali s pojedinim sastojkom i ostalim tvrdnjama vezanim za pojedini proizvod. Možda će kupnja odsad malo duže trajati, no osviještenost je jedino što danas uistinu možemo nazvati „trendi“.
Foto: Instagram, Getty Images
