Pitoreskne ulice stare jezgre grada Makarske ukrasila je druga edicija jedinstvene izložbe projekta “Život/Life”. Nakon što su u sklopu prošlogodišnje fotoizložbe na makarskim kalama i pjacetama osvanuli živopisni portreti Makarana i Makaranki iz različitih životnih sfera, kao i njihove osobne priče, ovoga su ljeta pročelja kuća oplemenile riječi. Oživljavajući izvorni duh šarmantnog dalmatinskog grada, kroz deset plakata postavljenih u javnom prostoru tijekom čitavog ljeta, koncept “Riječi” u fokus je smjestio pomalo zaboravljene lokalne izraze koji se, iznova izlazeći na ulicu, oslobađaju od prašine zaborava.
Živopisne kale oduvijek su mjesto susreta, upoznavanja i usputnih razgovora, a izložbom koja u fokus smješta riječi one postaju i mjesto na kojem se ponovno oživljavaju stari gradski izrazi kao što su maškadur, bićerin ili bava, a koji su nekoć našim precima ispunjavali svakodnevicu. Na deset različitih lokacija i kroz deset različitih priča, izložba kroz riječi približava duh i tradiciju grada. Makarskim turistima otkriva posebnosti koje je nemoguće pronaći u uniformiranim turističkim brošurama, a domaćinima poklanja jedinstvenu priliku da se podsjete bogate ostavštine svog grada odgađajući nemilosrdni dolazak zaborava. No sve koji se u Makarskoj zateknu ovo ljeto, navest će da u potpunosti urone u staru gradsku jezgru, da istražuju i šetaju ulicama i izgube se u kalama i pjacetama te u punini osjete duh Makarske. Slekciju i objašnjena riječi koje krase kuće u skrivenim i manje frekventnim kalama grada napravio je makarski knjižničar Marino Srzić, a dizajn grafika koji čine plakate potpisuje dizajner Duje Medić.
S obzirom na to da je ovaj projekt nastavak na prošlogodišnju izložbu čiji su fokus bili jednostavni, ali snažni portreti Mare Milin, želio sam zadržati taj minimalistički izraz. Napravio sam jednu čistu formu i kompoziciju u kojoj tipografija i fotografija dolaze do izražaja. Fotografije su uglavnom moje, neke su preuzete iz arhive TZ Makraske. Zanimljiv mi je bio trenutak u kojem svi ti svakodnevni predmeti, bićerini, bančići, koji se mogu pronaći u skoro svakoj dalmatinskoj kući (pa i mojoj) u ovakvom konceptu postaju glavni model.
Zapravo je to i značaj ove izložbe, ukazati na nešto što je tako svakodnevno u našim životima i dio baštine, a ipak se generacije udaljavaju od toga. Mislim da će izložba biti zanimljiva turistima koji će naučiti nešto novo o Makarskoj, ali smatram da ima veći značaj na lokalnoj razini, ovi prizori sigurno će potaknuti osjećaje u stanovnicima Makarske i podsjetiti ih na vlastiti identitet., ispričao nam je mladi dizajner rodom iz Brela.
Nešto više o samim riječima ispričao nam je knjižničar Marino Srzić koji je svoje tri knjige posvetio upravo pučkoj baštini Makarske.
Ja sam zaljubljenik u lokalnu baštinu i to onu pučku. Bavim se nečim što se zove mikro povijest jer mi se čini da neke male stvari govore puno više o životu i da su znakovitije od onih velikih. Posvetio sam svoj rad, istraživanje i knjige pučkom životu u Makarskoj. Prošla vremena kod svake generacije bude nostalgiju, osjećaj da je sve nekada bilo ljepše i jednostavnije, a iz današnje perspektive to možda i nije toliko daleko od istine. Međutim, sve tu to normalne promjene, posebno u jeziku koji je živ i mijenja se baš kao i mi.
Za ovu izložbu sam dobio zadatak da odaberem deset radnji, pojmova, predmeta koji obilježavaju duh grada, a koji bi bili jednako atraktivni domaćem stanovništvu i turistima. Jedan dio pojmova je već dobro ‘izbrendiran’ poput fjake i mitskog obroka Dalmacije – marendina, a mi i dalje želimo da naši gosti pamte te riječi. U kratkim formama koje objašnjavaju pojedine pojmove sakrio sam i poneku manje poznatu ‘pikanteriju’ koja će zaintrigirati i one koji su već upoznati s odabranim riječima. Jedan od najzanimljivijih primjera je pešt i pešta, jedno slovo koje čini razliku između aromatičnog začina (pešt) i ubojite bolesti kuge koja je poharala Makarsku.
Izložba “Riječi” koja će krasiti grad tijekom cijelog ljeta jedan je dio projekta revitalizacije Makarske koji je započeo 2022. godine s projektom Lokale u kale. Makarska se tada pridružila međunarodnoj mreži gradova dobrog življenja Cittaslow, vraćajući na ulice duh autentičnog Mediterana i ljepote sporog življenja. Okrenuvši novi list, grad je prodisao novim sadržajem, uličice su ispunile galerije, kafeterije i konobe, a stara gradska jezgra zaogrnula se novom dozom šarma upoznajući turiste, ali i građane Makarske s nekim novim gradom, onim koji živi svoju autentičnost punim plućima i u kojem vrijedi ostati. Za revitalizaciju stare gradske jezgre Makarske, grad je nagrađen i posebnom nagradom “International Best Practice Project Prize” navodeći kako je “inicijativa transformirala stari grad u vibrantan hub prepun aktivnosti podržavajući lokalne zanatlije i obrtnike obogaćujući kulturni i ekonomski život zajednice.”
Foto: Ivo Ravlić, Rikardo Škorlic
