Minimalizam već godinama zauzima važno mjesto u svijetu interijera, no posljednjih sezona sve se više udaljava od sterilnih prostora i okreće toplijem, prirodnijem pristupu uređenju doma. Umjesto savršeno osvijetljenih prostorija i interijera koji izgledaju gotovo poput izložbenih salona, sve je veći naglasak na atmosferi, osjećaju ugode i promišljenom korištenju prirodnog svjetla. Upravo se zato posljednjih mjeseci sve češće spominje japanski koncept “hikari”, koji mnogi dizajneri ističu kao jednu od najljepših inspiracija za suvremene domove.
Kako piše Homes & Gardens, “hikari” u japanskoj kulturi označava prirodnu svjetlost, odnosno svjetlo koje dolazi iz vanjskog svijeta. Za razliku od umjetne rasvjete, koja ima svoju funkciju nakon zalaska sunca, prirodno svjetlo promatra se kao element koji oblikuje atmosferu prostora tijekom cijelog dana. Upravo zbog toga u japanskoj arhitekturi ono nikada nije potpuno odvojeno od sjena – naprotiv, njihova međusobna ravnoteža smatra se jednim od temelja ugodnog i skladnog doma.
Zašto je “hikari” toliko važan?
Za razliku od zapadnog pristupa, koji je desetljećima težio što većim staklenim površinama i maksimalnoj količini dnevnog svjetla, japanska tradicija razvila je nešto suptilniji odnos prema osvjetljenju. Cilj nije prostor ispuniti jakom svjetlošću, već dopustiti da ona postupno ulazi u interijer, mijenja se tijekom dana i stvara različite ugođaje. Duboke strehe, verande, pomično pregradno zidovi i tradicionalni “shoji” paneli ublažavaju sunčeve zrake te stvaraju meku, difuznu svjetlost koja prostoru daje osjećaj mira.
Takav pristup posebno dolazi do izražaja u tradicionalnim japanskim čajnim sobama, gdje su prozori namjerno manji nego što bismo očekivali. Time prostor ne postaje mračan, već se pažnja usmjerava na teksture, prirodne materijale i način na koji se svjetlo tijekom dana neprestano mijenja. U japanskoj kulturi postoji čak i riječ “komorebi”, koja opisuje sunčeve zrake što se probijaju kroz krošnje drveća, što dovoljno govori koliko se pažnje posvećuje svakodnevnim nijansama prirodnog svjetla.
Dom koji se mijenja zajedno sa svjetlom
Jedna od najvećih vrijednosti koncepta “hikari” jest činjenica da dom nikada ne izgleda potpuno isto. Jutarnje sunce, poslijepodnevna svjetlost ili oblačan dan stvaraju potpuno drukčiju atmosferu, zbog čega interijer djeluje življe i povezanije s prirodom. Umjesto da se sjene doživljavaju kao nešto što treba ukloniti, one postaju važan dio prostora jer naglašavaju dubinu, teksture i detalje koji bi pri ravnomjernom osvjetljenju ostali gotovo neprimjetni.
Takav način razmišljanja odlično se uklapa i u sve popularniji trend takozvanih “analognih interijera”, koji potiču sporiji tempo života, manje vremena pred ekranima i veću povezanost s vlastitim domom. Nakon godina u kojima su dominirali savršeno osvijetljeni prostori i hladan minimalizam, dizajneri sve češće naglašavaju da upravo promjene svjetla i sjene stvaraju osjećaj topline koji suvremenim interijerima često nedostaje.
Kako primijeniti “hikari” u vlastitom domu?
Dobra je vijest da za primjenu koncepta “hikari” nisu potrebne velike adaptacije. Dovoljno je obratiti više pozornosti na način na koji prirodna svjetlost ulazi u prostor te rasporediti namještaj tako da prati njezin tijek tijekom dana. Umjesto teških zavjesa koje potpuno blokiraju sunce, bolji izbor mogu biti lagane tkanine koje ga nježno filtriraju, dok će prirodni materijali poput drva, kamena, gline ili vapnene žbuke dodatno naglasiti promjene svjetla tijekom dana.
Jednako je važno prihvatiti da svaki kutak doma ne mora biti jednako osvijetljen. Spavaća soba može biti nešto tamnija kako bi pružila kvalitetniji odmor, hodnici mogu dobiti dramatičniji karakter, a dnevni boravak može postati prostor u kojem će se prirodna svjetlost mijenjati od jutra do večeri. Upravo u tome leži ljepota koncepta “hikari” – umjesto da se dom prilagođava svjetlu, svjetlu se dopušta da svakodnevno oblikuje atmosferu prostora.
Foto: Instagram
