Prije nekoliko dana, magazin Time je kao svoju osobu godine proglasio skupinu žena okupljenih pod imenom The Silence Breakers, najzaslužnijih za pokretanje i popularizaciju pokreta #MeToo, odnosno nekolicinu žena koje su među prvima javno progovorile o seksualnom zlostavljanju za koje su odgovorni redom muškarci na pozicijama.
Sve snažnijem pokretu čiji su se efekti već prelili na cijeli svijet i ohrabrili žene da jasno i glasno progovore o problemima o kojima se desetljećima, pa i stoljećima šutjelo, prethodio je veliki Ženski marš na Washington održan 21. siječnja 2017. godine, samo dan nakon inauguracije novog američkog predsjednika Donalda Trumpa. Jedan od najvećih protesta u američkoj povijesti za cilj je imao potaknuti diskusiju o pravima žena, ali i adresirati probleme rasne diskriminacije, reproduktivnih prava žena, kao i aktualna imigracijska pitanja.
Korak po korak, borba za ljudska prava su se pretvorila u feministički pokret koji je procurio u sve pore mainstreama u 2017. godini, za što je posljednji dokaz najpoznatiji engleski rječnik Merriam-Webster koji je riječju godine proglasio, pogađate, feminizam. Prema priopćenju poznate publikacije, u još uvijek aktualnoj godini ovo je pojam koji se najviše pretraživao, a kojeg isti rječnik definira kao “teoriju političke, ekonomske i socijalne jednakosti spolova” te “aktivnost organiziranu u ime ženskih prava i interesa”. Popularnosti pojma su svakako kumovali i veliki momenti popularne kulture godine, poput serije The Handmaid’s Tale i filma Wonder Woman. Naposljetku, svi su ovi trenuci doveli do jedne velike eksplozije feminizma i cijeđenja njegovih čestica po svim industrijama te, posljedično, njegove komercijalizacije i neizbježne banalizacije. Odjednom, marketingašima dotad nimalo atraktivan pojam, isti onaj koji se nekoć poistovjećivao s dlakavim pazusima, postao je unosan business. Feminizam se šalje na modne piste gdje je predvođen Marijom Grazijom Chiuri (a ne zaostaje ni Karl Lagerfeld), te krasi police svakog drugog high street dućana. Po pristupačnoj cijeni od 69,90. Odjednom, Diorovu majicu s natpisom We should all be feminists nosi baš svaka Instagram influencerica, a feminizam u društvu “oslobađajuće i ironične pastelno ružičaste” krasi Instagrame i Tumblre četrnaestogodišnjih djevojčica i komplementira stylinge nešto zrelijih dama u obliku girl power natpisa. Celulita i strija se, kao, u 2017. ne sramimo pa se fotografije plus size modela ne retuširaju više čak ni na naslovnici velebnog Voguea, a sve u sklopu (ili pod krinkom) svojevrsnog body positivity pokreta. Feminizam se zaista sjajno upakirao u 2017. godini, i dio su tog trendi kolača poželjeli baš svi. I baš kao što su dosad gotovo sve nekoć radikalne supkulture koje su svojedobno pokušavale mijenjati postulate društva, pronašle načina do mainstream srca, pa tako ona ista djevojčica od 14 nosi majicu Sex Pistolsa uz svoje Uggsice, i feminizam je postao zlatna krava koju treba dobro izmusti.
U ovom informacijama i mišljenjima nakrcanom “maleckom” svijetu u kojem živimo postali smo zbunjeni. S jedne strane, da, oživljena su pitanja i problematika ženskih prava, no u isto vrijeme na krilima konzumerizma i stravično brze konzumacije informacija, isto se počelo bezumno eksploatirati. I nakon što marketingaši “izmuzu” feminizam do krajnjih granica, nakon što “trend” izblijedi kao i svaki dosad, a roza se boja i girl power natpisi zamijene nečim desetim, kao jedini pokazatelji uspjeha početne ideje ostat će ono staro – izjednačavanje muških i ženskih plaća, “drugačijost” koja to više nije, žensko pravo na vlastito tijelo… A za ove promjene nemamo druge nego pričekati, djelovati, razmišljati svojom glavom i vidjeti kamo će nas to odvesti.
Foto: Unsplash
