Sinoć je u Atelijeru Meštrović, u Mletačkoj 8, svečano otvorena izložba Meštrovićev znak u Zagrebu – arhitektura: 80 godina Meštrovićeva paviljona autorice Barbare Vujanović ujedno i kustosice izložbe. Izložbu je otvorila gđa Rašeljka Bilić (voditeljica Službe za muzejsku djelatnost Ministarstva kulture), a uz nju su govorile ravnateljica Muzeja Ivana Meštrović, gđa Sandra Grčić Budimir i zamjenica gradonačelnika grada Zagreba, gđa Vesna Kusin. Uzvanicima se predstavio i tim koji je radio na izložbi uz Barbaru Vujanović: Ivan Marušić Klif, Damir Gamulin, Filip Beusan, Ivan Capan.
Osamdesetu obljetnicu podizanja i otvorenja Doma hrvatskih likovnih umjetnika, odnosno Meštrovićeva paviljona, Muzeji Ivana Meštrovića obilježavaju izložbom Meštrovićev znak u Zagrebu – arhitektura: 80 godina Meštrovićeva paviljona, koja se 18. prosinca otvara u Atelijeru Meštrović. Izložbu je osmislila viša kustosica Atelijera Meštrović Barbara Vujanović, kao nastavak istraživanja započetoga knjigom Meštrovićev znak u Zagrebu, objavljenom prošle godine, u kojoj je obradila Meštrovićevu zagrebačku spomeničku i arhitektonsku baštinu, te njegova djela u muzejima i crkvama.
Na izložbi će se turbulentna povijest građevine tematizirati i tumačiti na intrigantan i zanimljiv način kroz vizualne instalacije u izvedbi umjetnika Ivana Marušića Klifa. Prikazat će se sve faze u kojima je Meštrovićev paviljon doživio različite prenamjene i promjene: Dom hrvatskih likovnih umjetnika (1938. – 1941.), džamija (1941. – 1945.), Muzej narodnog oslobođenja/Muzej revolucije naroda Hrvatske (1949. – 1991.), Doma Hrvatskoga društva likovnih umjetnika (1993. – danas). Instalacijama, koje se temelje na bogatoj fotografskoj i arhivskoj građi, sabranoj iz zagrebačkih muzeja, te privatnih arhiva, pridružit će se i originalna maketa Meštrovićeva paviljona iz fundusa Atelijera Meštrović.
U izložbenom projektu sudjeluje i češka povjesničarka arhitekture Vendula Hnídková, s Instituta za povijest umjetnosti Češke akademije znanosti iz Praga. U tekstu za katalog naslovljenom „Hram hrvatskih umjetnika u kontekstu teških vremena“ autorica se bavi kontekstom nastanka, te donosi analizu ovog paradigmatskog ostvarenja Ivana Meštrovića i njegovih suradnika kroz komparaciju s njegovim ostalim arhitektonskim ostvarenjima, ali i s drugim europskim građevinama. Barbara Vujanović u tekstu „Meštrovićev paviljon i paviljoni: mijene građevine kao odrazi vremena i prostora“ navodi i analizira intervencije drugih arhitekata, koje su nastale kao posljedice prisvajanja građevine od strane različitih političkih sistema.Tijekom trajanja izložbe priredit će se promocija kataloga te predavanja autorica i drugih stručnjaka.
„Meštrovićev paviljon je nemoguće razumjeti bez Požgajeva, Planićeva i Richterova paviljona. Sveukupnost konstrukcije i dekonstrukcije forme i značenja čini ga fenomenom u povijesti hrvatske i svjetske arhitekture. Stoga i ova izložba, priređena o 80. obljetnici izgradnje, želi upozoriti na slojevitost značenja zgrade, te na činjenicu da povijest, kao što je to ustvrdio povjesničar i teoretičar arhitekture Sigfried Giedion, nije nešto mrtvo, nego da je ona sastavni dio postojanja. Prisvajanje i prilagođavanje zgrade potrebi političkih sistema simptomatična je i za sudbinu Meštrovićeve cjelokupne ostavštine, koja je učestalo razlog prijepora i različitih aproprijacija“, kazala je Barbara Vujanović.
Foto: PR
