Već treću godinu zaredom u samom centru grada održava se Projekt Ilica: Q’ART, a riječ je o projektu čiji je cilj osvijestiti važnost poštivanja zajednice u kojoj živimo, kao i povećanje kvalitete samog života putem održive budućnosti.
Naime, program započinje 7.lipnja, a traje sve do 9.lipnja te objedinjuje zanimljive radionice, ukusnu hranu, kao i veliki nedjeljni buvljak na koju su dobrodošli apsolutni svi koji žele prodati ili zamijeniti stvari i sitnice koje im više nisu potrebne. Ono što se želi pokazati ovim buvljakom, ali i revijom MODQ’ART, činjenica je kako konzumerizam rapidno raste kao negativni trend te zapravo osvijestiti posjetitelje da održiva moda donosi velike prednosti.Ovogodišnja tema dotiče se pitanja upcyclinga i recyclinga, a kako bismo što više saznali ovom o ovom odličnom projektu i ideji, porazgovarali smo s organizatoricom Ivanom Nikolić Popović.
Što Vas je potaknulo na pokretanje jednog ovakvog projekta i zašto ste odabrali baš Ilicu?
U Ilici sam provela veći dio svog djetinjstva i mladosti te svjedočila kontinuiranom propadanju i odumiranju kako same Ilice tako i Britanskog trga, kojeg smatram i danas najljepšim trgom u gradu Zagrebu. To je bila glavna motivacija za pokretanje jednog ovakvog projekta u kojem je ključni cilj podići svijest svih javnosti o važnosti promišljanja i planiranja revitalizacije urbanog centra grada. Povezali smo se s nekoliko projekata u Europi jer je to Europska tendencija i predložili gradu i državi nekoliko modela prema kojima bi se moglo pristupiti revitalizaciji Ilice, no i svih ostalih kvartova koji lagano propadaju. Za sada smo uspjeli podići svijest među građanima,međutim s gradom i državom nam ide malo teže.
Smatrate li da će Ilica Q’Art potaknuti (ili već i je) svojevrsnu želju za pokretanjem i nekih drugih zagrebačkih lokacija s kulturno-turističkim potencijalom koje su zapuštene te neiskorištene?
Već je prisutno puno inicijativa koje se bave aktiviranjem sadržaja, pokretanjem kvalitete života u pojedinim kvartovima i uključivanjem kulturnih sadržaja u aktivaciju tih prostora, ne bave se sve od njih aktiviranjem praznih i napuštenih prostora, a bilo bi idealno kada bi se sve inicijative povezale i napravile plani prijedlog kojeg bi predstavile gradu i državi – to bi zapravo trebao biti svojevrstan model realizacije.
Kako publika, odnosno posjetitelji reagiraju na projekt?
Publika i posjetitelji su gladni sadržaja u svojim kvartovima jer je umjetnost s pojavom Community Art pokreta definitivno postavila ključno pitanje mora li umjetnost biti samo institucionalizirana ili treba biti pristupačna u svakodnevnom životu svakog čovjeka. Umjetnost nije nešto što treba gledati s distance, nego po mišljenju nas umjetnika mora biti sastavni dio jednog društva, zajednice i kvarta. Inače i posjetitelji, no i građani našeg kvarta su oduševljeni i željeli bi da ovakva inicijativa traje cijele godine.
Budući da se Ilica Q’Art odvija u napuštenim prostorima, što se s istima događa po završetku? Postoji li ideja i mogućnost da oni u ostalim mjesecima ostanu aktivni te se korisno iskoriste?
Iako nismo direktno uključeni u aktivaciju prostora, dosta prostora koji su bili prazni ili koje smo koristili su dobili svoje nove stanare, odnosno korisnike, na što smo osobito ponosni. Riječ je o desetak prostora. Ono što je ključni cilj našeg projekta je podizanje svijesti i komunikacije o važnosti odgovornog ponašanja prema napuštenim prostorima i toj vrsti resursa a to smo i postigli, doduše ne direktno, ali puno nam je važnije da se stvar počela kretati. Naša je ideja bila da nakon nekoliko godina proširimo projekt na cijelu godinu, no uz naš upravljački državni i gradski aparat je vrlo teško ostvariti suradnju i aktivirati prostore za kulturne i umjetničke sadržaje tijekom cijele godine.
Ovogodišnja tema sažima održivu budućnost, recycling i upcycling. Smatrate li da je konzumerizam otišao predaleko te u kojim segmentima vidite mogućnost za poboljšanjem?
Novi trend znanstvenih promišljanja je da kontinuirano stalno kupovanje novih stvari nije održivo, kako zbog nastalog smeća tako i zbog potpuno neprirodnog procesa stalnog rasta. Svjetski trend je u pronalaženju rješenja za održivu budućnost kroz recikliranje, stvaranje novih vrijednosti starim uporabnim predmetima i dobrima i ekonomiji dijeljenja.
Budući da je jedan od ciljeva projekta i svojevrsni dijalog usmjeren ka javnoj upravi; primjećujete li neke promjene, odnosno je li kultura i sadržaj koji nudi postala predmetom rasprave?
Da, postigli smo promjenu, ali ne pozitivnu. Naime, na početku smo imali puno kvalitetniju suradnju s gradom i državom, a sada više s nama neće niti razgovarati o napuštenim prostorima. Zato ove godine nismo aktivirali niti jedan napušteni prostor, ali smo zato, uz veliki interes Turističke zajednice grada Zagreba i njihovu pomoć uspjeli organizirati zatvaranje dijela Ilice, na kojem ćemo organizirati manifestaciju koja će posebno akcentirati našu ovogodišnju temu – Održiva budućnost.
Koja su Vam očekivanja od ovogodišnjeg izdanja te koja iznenađenja nas očekuju?
Svi programi su vrlo atraktivni, no definitivno ne biste smjeli propustiti kavicu na tramvajskim tračnicama u nedjelju, budući da ćemo dio Ilice zatvoriti za promet ,pozvati sve građane da donesu suvišne stvari i zamijene ih za nešto što im je potrebno. Isto tako na ulicu će izaći kafići, frizeri, neke trgovine i umjetnici i otvoriti jedan novi vid Community art-a. Posjetitelji će moći pogledati i second hand modnu reviju i odabrati neku od zanimljivih knjiga koje daruju naši partneri, kušati neke specijalitete naših gastro blogera te uživati u dobroj glazbi i druženju s prijateljima.
Foto: Projekt Ilica
