Pred nama je peti po redu Dan D, međunarodni festivala dizajna, koji okuplja mlade dizajnerske snage na području grafičkog, industrijskog, modnog te dizajna novih medija i tehnologija. Radi se o festivalu koji, kako sami organizatori navode, učvršćuje veze i stvara prijateljstva, koja njihovu golemu produkciju čine vidljivom. Nešto što je započelo kao jednodnevna manifestacija, pretvorilo se u višednevni hvalevrijedan projekt, koji osim što uvelike pridonosi razvoju domaće dizajnerske scene i industrije, također donosi uvid u rad i djelo mladih kreativaca iz Hrvatske i regije. Ove godine cjelokupan program odvijat će se u kompleksu bivše vojne bolnice u Vlaškoj ulici u Zagrebu, a osim fokusa na D-izložbi, izlagačkom konceptu kojem je glavni cilj predstaviti recentnu produkciju domaćih i regionalnih autora mlađih od 35 godina, posjetitelji će moći uživati i u pozamašnom popratnom programu festivala u obliku izložbi, radionica, okruglih stolova i predavanja. Festival će se održati od petka 30. svibnja do nedjelje 1. lipnja 2014., stoga ovo vrijeme obavezno rezervirajte za boravak u Zagrebu, a u nastavku vam donosimo što su nam sami organizatori, Ivana Borovnjak i Marko Golub, dodatno rekli o festivalu.
S obzirom na organizacijske opsege koje zahtjeva jedan ovakav projekt, vjerujemo da se niste previše naspavali zadnjih dana. Možda bi za početak nakon, pretpostavljamo, hektolitre popijene kave, bilo najbolje da pitamo – kako ste?
Fenomenalno! Kako ste vi?
Odlično! S nestrpljenjem čekamo vikend zbog vašeg festivala! No, pustimo zezanciju po strani i krenimo na bit stvari. Kako biste ukratko opisali Dan D nekome tko, recimo, prvi puta čuje za vas?
Koliko kratko? Iako ga zovemo festivalom, Dan D je nešto između toga i javne akcije, osmišljen ponajprije s idejom da na jednom mjestu okupi trenutačno najzanimljivije mlade dizajnerske snage u Hrvatskoj i regiji, suoči ih se jedne s drugima, s javnošću, s mogućim budućim klijentima, partnerima, prijateljima, pripremljenom i nepripremljenom publikom. Isto tako, Dan D je i privremeno osvajanje napuštenih prostora u centru Zagreba, onih koji su inače nedostupni, a želimo ih osvijestiti kao prostor koji bi mogao biti otvoren lokalnoj zajednici, građanima ili kreativnom i kulturnom sektoru te integriran natrag u urbano tkivo kojemu pripada. Ove godine to je stara vojna bolnica u Vlaškoj, prijašnjih su bile Stara klaonica i TŽV Gredelj. Pored toga, Dan D je mjesto kritičke rasprave o nekim bitnim pitanjima dizajnerske prakse i edukacije, te konačno, prostor u kojem se umrežavaju različite dizajnerske inicijative, organizacije, institucije i pojedinci u regiji.
Znamo da je lista izlagača i zbivanja podulja. Ima li nešto što biste posebno voljeli istaknuti kao specifičnost iz cjelokupnog bogatog programa?
Teško je izdvojiti samo jednu, ali u ovoj godini to bi mogli biti različiti aspekti djelomičnog isklizavanja iz onoga što obično podrazumijevamo pod pojmom dizajna, a pogotovo onog što mediji doživljavaju kao dizajn – neku ekskluzivnu, ispoliranu, pomodnu, celebrity priču. Htjeli smo vidjeti i što se događa onkraj fetišizma masovne proizvodnje, na koje načine dizajneri danas odgovaraju na izazove konteksta u kojem djeluju, kako se kritički i propitivački osvrću na vlastitu profesiju, te gdje, od koga i kako uče određene stvari koje ih im mogu pomoći da bolje razumiju dizajn, sebe i svijet oko sebe. Pokušali smo – kroz predavanja, edu program i projekte pozvanih autora – i dizajnere suočiti s ljudima iz drugih disciplina s namjerom da jedni od drugih crpe znanja i kompetencije.
Glavni gosti festivala, koji će održati predavanja za publiku u subotu 31. 6. ove godine dolaze iz područja dizajna, ali i arhitekture i izvedbenih umjetnosti. U popodnevnim satima nastupit će poznati talijanski dizajner interakcija Stefano Mirti, kultni beogradski poetsko-umjetničko-dizajnerski kolektiv Škart, grafički dizajner i publicist te strastveni istraživač povijesti hrvatskog dizajna Dejan Kršić, Sodja Zupanc Lotker – umjetnička direktorica ugledne manifestacije Praškog kvadrijenala scenografije koji i sam u svom narednom izdanju istražuje ‘rubove’ scenskog i stvarnog prostora, te Idis Turato koji će specifično govoriti o interdisciplinarnim suradnjama iz perspektive vlastite, arhitektonske struke.
Ove godine slavite mini obljetnicu, da se tako izrazimo. Prošlo je 5 godina od prvog dana D. Što se promijenilo u ovih pet godina? Odnosno, koliko se dizajn promijenio tijekom ovih godina, glede trenutačnog ekonomskog, političkog i socijalnog stanja?
Neosporno je da dizajn doživljava velike promjene kao profesija. U onom tradicionalnom smislu riječi on je izmakao svojem prvotnom značenju koje podržava masovnu proizvodnju i komunikaciju s masama i preobratio se u istraživačku multidisciplinarnu djelatnost čija metodologija se može primijeniti u čitavom spektru djelatnosti. Iz te teze proizlazi u konačnici i tema ovogodišnjeg festivala. Pogotovo posljednjih godina ovaj zaokret u razmišljanju je naveo dizajnere da pribjegnu drugačijim oblicima djelovanja, da pokreću vlastite proizvodnje, samoiniciraju projekte, pristupaju projektima problemski i su-kreiraju sadržaj zajedno s naručiteljem, što u konačnici dovodi i do potrebe za drugačijim modelima financiranja. Proći će neko vrijeme dok se dizajneri u Hrvatskoj ne naviknu na ovakve promjene. Kriza tome apsolutno ne doprinosi u pozitivnom smislu.
Ovogodišnja tema je Borderline. Ovako na prvu, tema nam djeluje kao nešto u što bi trebalo uključiti i one malo nesvrstane, odnosno, one koje je malo teže strogo uvrstiti pod sam termin riječi dizajna. Koliko smo u pravu?
U pravu ste. Kao što smo već sugerirali u prethodnim odgovorima, cilj ovogodišnjeg festivala upravo je predstaviti dizajn u dijalogu s drugim profesijama. Najevidentnije se to reflektira kroz ovogodišnju koncepciju edukativnog programa, unutar kojeg je naglasak na radionicama koje spajaju različite profile profesionalaca. Također smo pozvali nekoliko autora koji će izlagati neke projekte koji su doista na rubu da budu nešto drugo, ali dizajn im jest polazište, i oni sami, kao autori, inače svakodnevno djeluju kao dizajneri u konvencionalnom smislu riječi. Taj dio je neka fusnota festivalu i njegovoj temi, koja pojašnjava kuda smo htjeli ići, ali i što kopka same dizajnere – puno njih, ne radi se o sporadičnom trendu.
S obzirom na to da je politika festivala nomadskog karaktera, ove godine ste se odlučili na Vojnu bolnicu u Vlaškoj. Što vam je najbitnije pri odabiru lokacija održavanja festivala. Je li lokacija svake godine namjerno drugačija ili je to samo stvar sile prilika?
Dan D od samog nastanka teži biti i svojevrsna platforma za promišljanje prostornih resursa grada, unoseći u prazne prostore neočekivane scenarije. Ove godine željeli smo još dublje ući u uži centar grada, a bolnica u Vlaškoj učinila se savršenom lokacijom.
Gdje biste, u odnosu na svjetski, svrstali hrvatski dizajn? Ima li uopće smisla postavljati ovakva pitanja s obzirom na kaos koji vlada u državi te činjenicu da ne slovimo kao narod pretjerano otvorena mentaliteta?
Da, naravno da ima smisla. Hrvatski dizajneri na svjetskoj razini postižu vrlo dobre rezultate, posebno u području vizualnih komunikacija. U posljednjih desetak godina profilirala se i nekolicina produkt dizajnera koji uspješno posluju na svjetskim tržištima.
Najčešći problem i razlog zbog kojeg vizualna kultura temeljno zaostaje u odnosu na razvijenije zemlje je upravo u nerazumijevanju potrebe dizajna u svakodnevici na upravljačkoj razini. Zato gradovi izgledaju tako kako izgledaju. Dok se ta osnovna percepcija ne promijeni teško da ćemo moći govoriti o Hrvatskoj kao zemlji dizajna.
Koga biste posebno istaknuli od mladih kreativnih snaga koje će se pojaviti na Danu D?
Teško je uopće valorizirati ili favorizirati radove na Danu D na takav način. Činjenica je da nam u goste dolaze brojni autori iz zemalja regije od kojih svaka nudi neku posebnost i različitost u viziji dizajna, ovisno već o individualnom kontekstu. Ove smo godine bili dosta stroži u selekciji prijavljenih radova za mlade autore, tako da u segmentu D-izložbe iznimno veseli činjenica da je kvaliteta radova na prvom mjestu i da ćemo predstaviti zaista dobre već afirmirane i manje afirmirane mlade dizajnere.
Zahvaljujemo na razgovoru, želimo Vam i dalje puno uspjeha i, naravno, vidimo se na Danu D!
Ivana Franka Kolonić
photo: službene fotografije Dana D
