Ako izuzmemo članice EU u kojima je izlazak obavezan, odaziv birača na izborima na Europski parlament redovito je slabiji nego u slučaju onih parlamentarnih. Međutim, izlaznost je u Hrvatskoj ove nedjelje bila znatno manja nego što se predviđalo – na birališta je izašlo svega 21,3 posto birača. To je gotovo trostruko manje u odnosu na parlamentarne izbore u travnju, kada je svoje građansko pravo iskoristilo čak 62 posto hrvatskih birača.
Također, Hrvatska bilježi pad u izlaznosti od 8,6 posto u odnosu na europske izbore 2019. godine, a prema podacima stranice Europe Elect odaziv naših birača ove je godine najgori u cijeloj Europskoj uniji. Iako još uvijek nisu obrađena sva biračka mjesta, čini se kako je izlaznost na razini Europe gotovo identična kao prošlog puta, kada je izašlo nešto više od 50 posto glasača. Uz Hrvatsku, veći pad u odazivu birača uočava se u Litvi (čak 25,1 posto manje nego 2019.), Grčkoj i Španjolskoj.
Hrvati su na ovogodišnji europskim izborima birali 12 zastupnika. U Europski parlament smo tako poslali šest kandidata HDZ-a, koji se priključuju vladajućoj stranci EPP na čelu s Ursulom von der Leyen, četiri kandidata SDP-a kao pojačanje S&D-u, jednog kandidata Možemo koji će surađivati s europskim Zelenima te jednog kandidata Domovinskog pokreta koji tek treba odabrati klub zastupnika koji će podržati.
I dok ćemo u Hrvatskoj ove europske izbore najvjerojatnije pamtiti po poražavajućoj izlaznosti, na razini Europske unije do izražaja je prvenstveno došlo jačanje desnice. Predviđa se da će krajnje desničarske stranke osvojiti rekordan broj mjesta u Europskom parlamentu, što je rezultat koji bi, ako se potvrdi, oštro osudio bruxellesku političku struju i donio neizvjesnost budućem smjeru Europe. Većina dobitaka krajnje desnice bila je koncentrirana u zemljama koje biraju veliki broj zastupničkih mjesta: Francuskoj, Italiji i Njemačkoj. Nakon što je izlazna anketa pokazala da se očekuje da će krajnje desna stranka Nacionalno okupljanje (RN) Marine Le Pen poraziti njegove kandidate, francuski predsjednik Emmanuel Macron raspustio je nacionalni parlament i raspisao prijevremene izbore, s prvim krugom 30. lipnja.
U govoru kasno u nedjelju, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da rezultati pokazuju da njezina Europska pučka stranka (EPP) – za koju se predviđa da će osigurati najviše mjesta – još uvijek može djelovati kao “sidro stabilnosti”, ali je pozvala svoje političke saveznike da pomoći u zaštiti od ekstremističkih stranaka. “Centar se drži. No istina je i da su ekstremi na ljevici i na desnici dobili podršku i zbog toga rezultat dolazi s velikom odgovornošću za stranke na centru”, rekla je publici u Bruxellesu.
Foto: Profimedia, Europeelects.eu
