Recesija prijateljstva – trend značajnog smanjenja broja prijatelja među ljudima, posebno je izražen u modernom dobu, a pogotovo među generacijom milenijalaca. Doduše, ovaj fenomen se prvi put primijetio krajem 20. stoljeća u Kanadi i Sjedinjenim Državama, ali je s vremenom postao globalan. Ovaj pad sasvim očekivano ima dubok utjecaj na mentalno i fizičko zdravlje pojedinaca, a u nastavku članka analiziramo uzroke i implikacije ovog sveprisutnog fenomena.
Istraživanja pokazuju da se broj bliskih prijatelja koje ljudi imaju u prosjeku drastično smanjio – Postotak ljudi koji navode da imaju 3 ili više bliskih prijatelja značajno je opao, a čini se da je generacija milenijalaca posebno pogođena ovim trendom. No, recesija prijateljstva nije samo sociološki fenomen, već ima i ozbiljan utjecaj na zdravlje pojedinca. Naime, stručnjaci tvrde kako društvena izolacija povećava rizik od različitih zdravstvenih problema, uključujući preranu smrt, depresiju, tjeskobu i suicidalne misli. Kronična usamljenost povezana je i s lošim snom te povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, što dodatno naglašava važnost društvenih odnosa za cjelokupno zdravlje.
Ekonomski i kulturni čimbenici
Brojni ekonomski faktori doprinose recesiji prijateljstva – Stagnacija plaća i povećanje broja nesigurnih poslova koji dotiču i našu zemlju dovode ljude u situaciju da se više fokusiraju na rad ili školovanje, umjesto na izgradnju i održavanje prijateljskih veza. Kultura također igra ulogu, te nerijetko stvara očekivanja koja mogu negativno utjecati na prijateljstva, poput ideje da moraju biti vječna ili savršena. Osim toga, prekomjerna upotreba tehnologije i društvenih medija također igra ulogu: Intenzivno korištenje društvenih medija smanjuje vrijeme provedeno u stvarnom druženju s prijateljima te značajno smanjuje kvalitetu tih interakcija, kojih često nismo niti svjesni. Sve navedeno dodatno je pogoršala i pandemija koja je ljude doslovce naviknula na usamljenost, te stvorila mnoštvo novih, mahom nedruštvenih, navika kojih se teško riješiti, što će možebitno imati još veći utjecaj na mlađu generaciju (Gen Z) kojoj je ‘izolacija’ vrlo brzo postala – novo normalno.
Briga o mentalnom zdravlju
Ipak, činjenica je da se, uz sve navedeno, generacija milenijalaca fokusirala na brigu o mentalnom zdravlju kao nijedna do sada – Sve veća svjesnost o mentalnom blagostanju dovodi do toga da ljudi postaju osjetljiviji na toksične ili površne odnose te da se sve više okreću prema onima koji doprinose njihovom emocionalnom i mentalnom blagostanju. Ovaj trend dodatno pojačava percepciju recesije prijateljstva, jer ljudi postaju selektivniji u odabiru s kim će ulagati svoje vrijeme i energiju. Kvaliteta prijateljstva postaje ključnija od kvantitete, a čest rezultat je – znatno manji krug prijatelja. No, postavlja se novo pitanje koje zahtijeva posve novo istraživanje – Koliko je to zaista loše za pojedinca i može li ovaj trend ispoljiti pozitivne zaključke, ili samo one negativne?
U svakom slučaju, recesija prijateljstva među milenijalcima predstavlja složen fenomen koji odražava duboke promjene u načinu života i interakcije. No, usprkos ozbljnim izazovima s kojima se suočavaju, sigurni smo kako će mnogima ovaj fenomen poslužiti kao podsjetnik da se vrijednost prijateljstva ne mjeri samo brojem prijatelja, već kvalitetom i dubinom emocionalne povezanosti.
Iako smanjenje broja prijatelja ne zvuči nimalo pozitivno, a posebice kada je riječ o toliko čestom uzorku koji je potaknuo brojna istraživanja na globalnoj razini, psiholozi se slažu s tvrdnjom da je mnogo zdravije njegovati par kvalitetnih, iskrenih odnosa, nego nekolicinu onih koji vas nimalo ne ispunjavaju. Jer, samo kroz aktivno ulaganje u međuljudske odnose i promicanje otvorenosti, empatije i razumijevanja, možemo stvoriti pozitivno okruženje koje potiče rast i sreću u suvremenom društvu, što je, čini se, sasvim jasno toj “nesretnoj” generaciji milenijalaca!
Foto: Pexels, Unsplash
