Donedavno su ga zvali “ruskim Zuckerbergom”, genijalcem koji je zahvaljujući popularnosti svojih društvenih mreža stupio u kontakt s vlastima po cijelom svijetu, a sada novinske stupce pune vijesti o njegovom uhićenju. Riječ je, dakako, o Pavelu Durovu, poduzetniku, milijarderu i osnivaču aplikacije Telegram, koji je prošlog tjedna uhićen u Francuskoj.
Nakon saslušanja pred istražnim sucima u Parizu, Durova se tereti za čitav niz propusta vezanih za popularnu platformu za razmjenu poruka, prvenstveno vezanih uz regulaciju ekstremističkih i ilegalnih sadržaja – od dječje pornografije preko trgovine drogom do lažnih transakcija i pranja novca. Iz pritvora je pušten nakon četiri dana te je uz jamčevinu od pet milijuna eura stavljen pod sudski nadzor te ne smije napustiti Francusku. Protiv njega je pokrenuta službena istraga, što u Francuskoj nužno ne označava krivnju niti dovodi do suđenja, no ukazuje kako postoji dovoljno materijala koja pravosudna tijela trebaju razmotriti.
Malo je reći kako je Durovljevo uhićenje ovih dana podignulo mnogo “prašine”, a u fokusu se našlo pitanje – jesu li internetske platforme zakonski odgovorne za govor svojih korisnika? Dok različite međunarodne udruge ukazuju na uporno odbijanje Telegrama da se pridruži programima za suzbijanje zlostavljanja djece i osvetničke pornografije, sve je jači pokret #FreePavel, koji je podržao i Elon Musk, čiji pobornici zagovaraju njegovo oslobođenje i smatraju kako je Durovljevo uhićenje povijesni presedan u “ratu za slobodu govora”.
Tko je Pavel Durov?
Nakon što je diplomirao na Sveučilištu u Sankt Peterburgu 2006., Durov je pokrenuo društvenu mrežu VKontakte (VK), koja je postala veliki hit na cijelom ruskom govornom području, popularnošću nadmašivši Facebook. Platforma mu je osigurala slavu u domovini, a redovito je privlačio pozornost i svojim nepredvidljivim ponašanjem – primjerice, 2012. je s vrha sjedišta firme zasuo prolaznike novčanicama visokog apoena.
Ubrzo je upao u probleme s Kremljom jer je odbio predati osobne podatke korisnika VK-a ruskim sigurnosnim službama te nakon brojnih sudskih sporova 2014. prodao tvrtku i napustio državu. S bratom Nikolajem zatim je osmislio platformu za razmjenu poruka Telegram, putujući od zemlje do zemlje. Naposljetku se nastanio u Dubaiju i dobio državljanstvo karipskog otočnog arhipelaga Saint Kitts i Nevis, a od 2021. nosi i francusko državljanstvo temeljem postupka koji Pariz i dalje drži obavijenim velom tajne.
Telegram je od tada stekao ogromni globalni uspjeh, a Durov se kao samoprozvani libertarijanac predstavljao kao borac za individualne slobode i privatnost te zagriženi protivnik “cenzure”. U načelu je izbjegavao razgovarati s tradicionalnim medijima, no u travnju je dao jedan od rijetkih intervjua konzervativnom američkom novinaru Tuckeru Carlsonu. Tom je prilikom izjavio kako smatra da postoji mnogo razloga zašto bi se netko pridružio Telegramu. “Ljudi vole neovisnost, privatnost i slobodu”, istaknuo je.
S druge strane, na društvenim je mrežama vrlo aktivan. Na Instagramu često objavljuje fotografije s egzotičnih putovanja te pozira u svojoj prepoznatljivoj crnoj “uniformi”, dok na svom Telegram kanalu često dijeli detalje iz privatnog života. Navodno živi asketskim životom, izbjegavajući meso, alkohol i kavu, a u srpnju se pohvalio kako je donirao spermu u desetak različitih država te da je biološki otac više od 100 djece. Uz Telegram, Durov je osnovao i kriptovalutu toncoin, čija je vrijednost od njegova uhićenja pala za više od 15 posto. Prema posljednjoj procjeni časopisa Forbes, njegovo bogatstvo iznosi 15,5 milijardi dolara.
Kontroverze Telegrama
Telegram je od svojih početaka privlačio kritičare koji su osuđivali navodni nedostatak kontrole nad sadržajem. Međutim, Durov se zalagao za povjerljivost na internetu i enkripciju u slanju poruka te je kategorički odbio dopustiti moderiranje poruka na Telegramu, koji korisnicima omogućuje postavljanje videa, slika i komentara na “kanalima” koje može pratiti bilo tko. Inače, prema podacima tvrtke, aplikacija danas broji čak 950 milijuna registriranih korisnika.
Moskovski je sud 2018. naredio blokiranje aplikacije, no izricanje mjere bilo je simbolično, a svega tri dana kasnije prosvjednici su posprdno gađali sjedište FSB-a papirnatim aviončićima, inače simbolima Telegrama. Rusija je od tada odustala od blokiranja Telegrama, a platformu aktivno koriste i njihova vlada i oporba. Također, Telegram ima veliku ulogu u ratu Rusije i Ukrajine, što su dokumentirali blogeri s obje strane koji objavljuju svoje analize i videa borbi.
Aplikacija je već neko vrijeme na “radaru” europskih pravosudnih tijela zbog optužbi da širi teorije zavjere, dijeli pozive na ubojstva i ugošćuje platforme za prodaju droge, no Durov tvrdi kako odgovara na svaki zahtjev za uklanjanje sadržaja koji poziva na nasilje ili ubojstvo. BBC je prošlog tjedna objavio kako se Telegram uporno odbija pridružiti međunarodnim programima usmjerenim na otkrivanje i uklanjanje materijala o zlostavljanju djece na internetu te kako nije član Nacionalnog centra za nestalu i zlostavljanu djecu (NCMEC) ni Zaklade Internet Watch (IWF). “Unatoč pokušajima proaktivnog dogovora s Telegramom tijekom prošle godine, oni nisu članovi IWF-a i ne koriste nijednu od naših usluga za blokiranje, sprječavanje i ometanje dijeljenja slika seksualnog zlostavljanja djece”, izjavio je glasnogovornik IWF-a.
Telegram također nije dio programa TakeItDown koji radi na uklanjanju takozvane osvetničke pornografije, dok su Snap Chat, Facebook, Instagram, Threads, TikTok, Pornhub i OnlyFans članovi sheme koja koristi takozvani “hash” popis za skeniranje slika i videa na svojim javnim ili nekriptiranim platformama. Podsjećamo, prije tri godine regiju je potresla priča o zloglasnim Telegram grupama u kojima su muškarci dijelili eksplicitne fotografije i snimke djevojaka i žena, naravno bez njihovog pristanka. Zbog pritiska javnosti ove su grupe, koje su brojale i po nekoliko desetaka tisuća članova, ugašene, a krajem 2021. godine je osvetnička pornografija u Hrvatskoj po prvi put klasificirana kao kazneno djelo. Međutim, to nije spriječilo pojavljivanje novih grupa, na što su u srpnju ukazale članice udruge „OsnaŽene“, sa sjedištem u Srbiji, objavivši potresne rezultate svoje nove tromjesečne istrage.
Što kažu iz Telegrama?
Iz tvrtke su ranije isticali kako smatraju da je “apsurdno tvrditi da su platforma ili njezin vlasnik odgovorni za zlouporabu te platforme”. “Apsurdno” je također bila riječ kojom je Durovljev odvjetnik David-Olivier Kaminski opisao implikacije da bi ruski poduzetnik mogao biti upleten u bilo kakav zločin počinjen u aplikaciji. “Telegram je u svakom pogledu u skladu s europskim pravilima koja se tiču digitalne tehnologije”, izjavio je.
I dok ga jedni vide kao prijetnju čiji je nemar doveo do toga da aplikacija izmakne kontroli, drugi Pavela Durova smatraju borcem za slobodu govora te propitkuju ulogu francuskog državnog vrha i samog predsjednika Macrona u slučaju. Naime, list Le Monde je izvijestio kako se Durov susreo s predsjednikom Emmanuelom Macronom u nekoliko navrata prije nego što je dobio francusko državljanstvo 2021., putem posebne procedure rezervirane za one za koje se smatra da su dali poseban doprinos Francuskoj.
Također, poznata je i činjenica kako su Macron i njegov tim prije bili strastveni korisnici Telegrama, a Wall Street Journal piše kako je francuski predsjednik na ručku 2018. Macron predložio da bi sjedište tvrtke trebalo biti u Parizu, što je Durov odbio. Macron se u objavi na platformi X osvrnuo na, po njemu, “lažne informacije”, istaknuvši kako uhićenje Durova “ni na koji način nije politička odluka” i da je “na sucima da odluče”. Međutim, čini se kako mu mnogi nisu povjerovali, uključujući Elona Muska koji je ovih dana objavio “meme” nadzorne kamere na zgradi s francuskim motom -“sloboda, jednakost, bratstvo”.
Foto: Profimedia, Instagram
