Termin “krivotvorina” datira još iz doba Starog Rima, a sedamdesetih godina prošlog stoljeća u kontekstu luksuzne mode poprimio je značenje kakvo ima i danas. Ipak, posljednjih je godina kultura “lažnjaka” osobito uzela maha – dijelom zbog globalizacije i veće dostupnosti takvih proizvoda, dijelom zbog rastućeg nepovjerenja prema luksuznim brendovima. S ciljem podizanja svijesti i edukacije potrošača o ovom fenomenu, tvrtka Entrupy svake godine objavljuje izvješće pod nazivom “State of the Fake”, temeljeno na podacima iz stotina tisuća autentifikacijskih procjena proizvoda prikupljenih uz pomoć umjetne inteligencije.
U izvješću za 2024., koje je nedavno objavljeno, izvršni direktor Entrupyja Vidyuth upozorava na sve veću društvenu prihvaćenost krivotvorina. Iako je stopa “fejkova” kod torbi i tenisica pala na 8,4 posto (s 8,9 posto u 2023.), ukupan volumen krivotvorina nije se smanjio. Prema istraživanju koje su podržale brojne zvučne modne kuće, titulu najčešće krivotvorenog brenda odnio je Louis Vuitton, koji čini 32,76 posto svih prijava luksuzne robe obrađenih kroz Entrupyjev sustav. Slijede ga Gucci (13,6 posto), Chanel (13,4 posto), Prada (9,8 posto) i Dior (4,6 posto).
Ako se fokusiramo na torbice, ističu se podaci vezani uz Pradu, Gucci, Chanel i Goyard. Čak 14,42 posto svih Prada torbi skeniranih putem Entrupyja identificirano je kao krivotvoreno, a detektirane su i lažne Gucci torbice u ukupnoj vrijednosti od 12.190.340 dolara. Francuski brend Goyard također je pri vrhu liste, s čak 18,4 posto njegovih St. Louis Totes torbi koje su se pokazale kao “lažnjaci”. Ipak, najvišu ukupnu financijsku štetu zabilježio je Chanel, s čak 500.470.067 dolara vrijednosti uočenih krivotvorina.
Entrupy je također istraživao porijeklo krivotvorenih dobara, ali i podatke o državama u kojima se ovakav tip proizvoda najviše kupuje. Tako je otkriveno da su u SAD-u najčešći “fejkovi” oni koji imitiraju Louis Vuitton, baš kao i u Kanadi, Meksiku, Tajvanu, Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemačkoj i Indoneziji. Prada je najčešće krivotvoren brend u Japanu, dok je Saint Laurent na prvom mjestu u Italiji. Kina i Hong Kong i dalje dominiraju opskrbnim lancem – više od 30 posto krivotvorene robe zaplijenjene na europskim granicama dolazi upravo iz te dvije regije.
U izvješću su detektirani i novi izazovi te trendovi u ovom segmentu. Iz Entrupyja tako upozoravaju na proizvođače “fejkova” koji koriste blockchain tehnologiju i kriptovalute kako bi prikrili svoje operacije i ponovno ulagali zaradu kroz legalne poslove. Uz popularne platforme koje ovakve proizvode čine dostupnijima no ikad, veliki su problem i sponzorirane objave na društvenim mrežama kojima ih proizvođači promoviraju, što dodatno otežava njihovo praćenje.
Osim krađe intelektualnog vlasništva, krivotvorine se povezuju i s ekološkim problemima – najčešće su izrađene od jeftinih sintetičkih materijala kratkog vijeka, nemaju mogućnost daljnje prodaje ili reciklaže. Također, proizvodni lanci krivotvoritelja često su neodrživi i neetični te se povezuju s ilegalnim djelatnostima, uključujući iskorištavanje djece za rad i trgovinu ljudima.
Foto: Instagram, Profimedia
