Usporavanje luksuznog tržišta nije promijenilo samo dinamiku između vodećih modnih kuća i konglomerata, već se uvelike odrazilo i na sve oblike multibrend maloprodaje. Posljednjih godina svjedočili smo propasti nekih od najvećih američkih robnih kuća – legendarni Barney’s je bankrotirao 2020., Macy’s je nedavno najavio zatvaranje 66 trgovina, a pod snažnim pritiskom nezadovoljnih investitora je i Saks.
Digitalne shopping platforme u ovom trenutku možda zvuče kao lukrativniji biznis, no niti one nisu imune na tektonske promjene na tržištu. Farfetch se 2023. našao pred financijskim kolapsom, no spašen je u posljednji trenutak. Matchesfashion se zatvorio, a Yoox-Net-a-Porter je preuzela MyTheresa. Sada ovom popisu možemo dodati i kanadski SSENSE, koji je poslovao stabilnije od spomenutih konkurenata iz područja e-commercea, ponajviše zahvaljujući originalnoj marketinškoj strategiji s fokusom na Gen Z. Međutim, ove je srijede objavljeno kako je SSENSE podnio zahtjev za zaštitu od bankrota nakon, kako navode, pokušaja vjerovnika da prisile prodaju kompanije.
U pismu koje je tvrtka podijelila sa zaposlenicima, suosnivač i izvršni direktor Rami Atallah je bankrot pripisao trgovinskim politikama Donalda Trumpa, s carinama od 25% na robu uvezenu iz Kanade. Naveo je kako je gašenje tzv. “de minimis” izuzeća, koje je omogućavalo paketima vrijednim ispod 800 dolara ulazak u SAD bez carine, došlo kao “iznenađenje” za SSENSE te je izravno pridonijelo podnošenju ovog zahtjeva.
Međutim, stručnjaci ističu kako su problemi za SSENSE počeli prije trgovinskog rata koji je zakuhao Trump. Prema podacima koje je objavio Business of Fashion, evidentan je postepeni pad prodaje na ključnom američkom tržištu tijekom čitavog postpandemijskog perioda. Sveukupna prodaja je u prvoj polovici 2025. pala za 28%, a tvrtka je u svibnju otpustila više od 100 zaposlenika u različitim odjelima.
Razlog tome mogla bi biti upravo SSENSE-ova nekoć najveća snaga – popularnost među generacijom Z. Naime, ova luksuzna web trgovina, koju su još 2003. osnovala braća Firas, Bassel i Rami Atallah, izdvojila se na tržištu jedinstvenim spojem kurirane ponude nezavisnih “indie” dizajnera i zvučnih imena, ali i svojim provokativnim kampanjama i editorijalima, promišljenom estetikom i snažnim osjećajem za aktualno. Osim same prodaje, SSENSE je razvio i vlastiti editorijalni dio (članke, intervjue, modne priče), čime je prerastao u svojevrsnu kulturnu platformu. Bio je poznat i po velikim sezonskim popustima (do 30% i više), što mu je omogućilo da se istakne u moru shopping platformi.
Ipak, SSENSE je vjerojatno najprepoznatljiviji po svojim interaktivnim sadržajima na društvenim mrežama, koje obiluju “memeovima” i referencama na pop kulturu. Sve je to učinilo ovaj webshop iznimno privlačnim za generaciju Z – barem na neko vrijeme. Usporavanje luksuznog tržišta posebno je pogodilo upravo tu mladu, aspiracijsku bazu potrošača, čija je kupovna moć ustvari ograničena. Također, riječ je o generaciji koja je posljednjih godina sve sklonija “thriftingu” i promišljanju o održivosti, u čemu teško da će ih pokolebati nekoliko šarmantnih “memeova”.
Propast SSENSE-a zato ne govori samo o slabostima jedne platforme, već i o širem problemu modne industrije. “Hype” i popusti mogu kratkoročno privući kupce, ali teško da će zauvijek održavati posao. U vremenu kada ni najveći igrači ne nalaze sigurno tlo, jasno je da luksuzna maloprodaja mora pronaći nove modele preživljavanja – one koji se neće oslanjati na prolazne trikove, već na stvarnu vrijednost i povjerenje kupaca.
Foto: Instagram
