[the_ad_placement id="post-top"]
[the_ad_placement id="post-top-mobile"]

Otkrijte dijetu koju odobravaju i nutricionisti

Zdrave namirnice su postale glavna tema o kojoj se u posljednjih nekoliko godina uvelike raspravlja. Od malena nas se uči kako je važno jesti kvalitetne namirnice zbog njihove neosporive važnosti za naše zdravlje i fizički izgled. Unazad nekoliko godina termin “zdrave namirnice” postao je toliko popularan da se transformirao u trend jer sudeći po fotografijama na društvenim mrežama, upravo one privlače ogromnu pozornost. Avokado, kurkuma ili chia sjemenke ne pripadaju u skupinu namirnica koje su tipične za naše podneblje, a opet se redovito nalaze na našim jelovnicima. Iako njihove nutritivne vrijednosti nisu upitne, pitanje koje se samo nameće je postoji li u Lijepoj našoj dostupnija hrana koja je jednako tako kvalitetna. Shodno tome odlučili smo postaviti nekoliko pitanja magistrici nutricionizma Mireli Tinjić koja nas je korak po korak uvela u svijet pravile ishrane iz kojeg ne planiramo više izaći!

Sigurno ste puno puta čuli kako je zdrava hrana važna da bi naš organizam pravilno funkcionirao, ali na sam spomen ‘zdrave hrane’ brojnim nutricionistima se diže kosa na glavi pa tako i nutricionistici Mireli jer zdrava hrana zapravo ne postoji. Razlog tome je što sva hrana može biti zdrava i nezdrava, a važnu razliku čine učestalost i okolnosti konzumacije neke hrane pa izraz koji trebate odmah uvrstiti u svoj stalni govor je pravilna prehrana. Mirela nam je to objasnila na jednostavnom primjeru napravivši mali okršaj takozvane zdrave i jedne nezdrave namirnice. Jabuka je namirnica koju sigurno svi imamo pri ruci te su njezini korisni nutrijenti dobro poznati. Ova namirnica ima malenu kalorijsku vrijednost jer veliki dio njezinog sastava čini voda. Kada bi se fokusirali na to da samo jedemo jabuke, zanemarili bi unos ostalih nutrijenata koji našem tijelu itekako trebaju. S druge strane, iako se za šećer uglavnom vežu negativne konotacije, osobi koja je u hipoglikemiji bi šećer spasio život. Dakle važno je unositi raznolike namirnice kako bi zadovoljili potrebu za energijom koja nam ovih dana itekako treba.

Nadalje, kako smo skloni pratiti brojene trendove pa tako i one kada je pravilna prehrana u pitanju često posegnemo u najbliži bio dućan u potrazi za namirnicama čija imena ponekad i ne znamo pravilno izgovoriti. Trend “tuđe je zdravije” potpuno nam se uvukao u pore pa u širokom luku izbjegavamo koristiti namirnice koje predstavljaju pravu riznicu nutrijenata, a nezasluženo ostaju u sjeni egzotičnih namirnica. Mirela ističe da bi bilo poželjno koristiti namirnice koje su karakteristične za naše područje i ove zimske mjesece poput kiselog kupusa, češnjaka, cikorije, ječma i oraha jer je njihov doprinos našem zdravlju neupitan. No trendovi nisu prisutni samo kada je riječ o zdravoj prehrani. Dijete su izuzetno podložne brojnim trendovima, a upravo će one biti glavna tema razgovora nakon Nove godine pa je važno imati točne informacije prije nego što na svoj popis novogodišnjih odluka uvrstimo neku novu dijetu. Ako vam izgladnjivanje i YoYo efekt nisu opcija onda je mediteranska dijeta savršeni odabir. Kako nas krasi mediteransko podneblje ovakva prehrana se ne bi trebala teško uklopiti. “Mediteranska dijeta je ispitana na više od milijun ljudi, a glavni učinci koji su povoljni za naše zdravlje znanstvenici povezuju s visokim unosom vlakana, ribe, voća i povrća te maslinovim uljem kao glavnim izvorom masnoće.” Kako bi konkretnije razumjeli što je zapravo mediteranska prehrana, zamolili smo Mirelu da nam sastavi primjer jelovnika koji baš svi mogu pratiti.

Primjer jelovnika:

1. Doručak: kavovinu od cikorije poslužite s brusketama od integralnog kruha na kojima se nalazi ribana  tikvica, sir i jaje te sve začinite maslinovim uljem i mediteranskom mješavinom začina.
2. Užina: šaka oraha i jedna banana
3. Ručak: juhu od rajčice i ječma poslužite sa srdelama iz pećnice za čiju pripremu vam ne treba puno vremena, a za prilog odaberite blitvu s krumpirom koju ćete začiniti češnjakom i maslinovim uljem
4. Međuobrok:  nekoliko mandarina
5. Večera: pečeni marinirani pileći batak uz koji se odlično veže salata od kiselog kupusa

Možete primijetiti brojku od ukupno 5 obroka u danu što se možda na prvi pogled čini teško ostvarivo uz današnji tempo, no međuobroci su jako bitni kako ne bismo pregladnjeli, a poznato je da kada samo jako gladni donosimo ‘loše prehrambene odluke’ odnosno posegnemo za kaloričnijom hranom. Međuobroci ne moraju zahtijevati posebno vrijeme pripreme jer šaku oraha ili nekoliko mandarina većina nas ima vremena pojesti na svojim radnim mjestima. Možemo zaključiti kako je važno unositi raznolike namirnice kako bismo zadovoljili potrebe za energijom i tvarima koje reguliraju brojne funkcije u našem organizmu. Također je bitno naglasiti da niti jedna namirnica zdravom čovjeku nije zabranjena kada se odluči pravilno hraniti, već je važno da se postigne ravnoteža pa ako ste odlučili danas pojesti fritule koje vas već danima izazivaju svojim mirisom, nastojte u ostatku dana izbjegavati prženu i kaloričnu hranu!

Foto: Unsplash

[the_ad_placement id="post-side"]

NAJNOVIJE

IZ RUBRIKE