Budući da zdravi zaslađivači postaju sve popularniji zanimalo nas je, što bismo od svega ponuđenog na tržištu, trebali najčešće konzumirati?! Jesu li sve te zamjene za šećer, s kojim smo se susreli još dok smo bili maleni, zaista bolje i zdravije?
Vjerojatno ste od osoba koje jedu zdravo čuli da vrlo često govore o kokosovom šećeru, medu, brezinom šećeru i ostalim vama nepoznatim zaslađivačima čije „mehanizme“ djelovanja ne razlikujete baš mnogo. Osim po nazivu. Ono što je osnova znanja o šećerima i što smo trebali naučiti još u osnovnoj školi jest da razlikujemo saharozu i fruktozu. Saharoza se razgrađuje u glukozu i fruktozu prije nego što ode u krvotok i podigne razinu glukoze u krvi. Fruktoza, s druge strane, ne ulazi u krvotok poput glukoze. Kako bilo, jedna vrsta šećera nije nužno bolja od druge. Jer budimo realni, previše šećera u obliku saharoze, glukoze ili fruktoze može dovesti do zdravstvenih problema. A utjecaj koji šećeri imaju na vas zaista ovisi o tome koliko ih konzumirate. Stoga, razmislite o unosu šećera u obliku 5 do 10 posto unosa kalorija dnevno. Ako želite biti umjereno fit recimo 15 posto tjelesnih masti muškarci, a od 23 do 25 posto žene, onda možete konzumirati malo više šećera. Ako želite „pločice“ na trbuhu morat ćete jesti manje šećera. Konzumirajte šećer u kojemu uživate i koji vam je najdraži izbor, ali u umjerenim količinama. Kako biste znali kojim redom odabirati zdrave šećere, nutricionisti su napravili popis. Od onih najboljih prema manje dobrim zaslađivačima.
Stevija
Riječ je o prirodnoj zamjeni i dodatku koji nema kalorija, a dobije se od lišća biljke stevije. Ako uspoređujete zaslađivače koji imaju kalorije s onima koji nemaju, stevija je na samom vrhu. Ne diže šećer u krvi, prirodna je i korisna kada se konzumira u razumnim količinama. Bioaktivna je i može imati neke protuupalne učinke, ali vam i može pomoći da smanjite kalorije.
Med
Riječ je o mješavini fruktoze i glukoze. Med ima antimikrobiološke i antibakterijske osobine pa se može koristiti i kao sredstvo za suzbijanje kašlja ili grlobolje. Sadrži mnogo korisnih svojstava, a u konačnici, na ovu namirnicu možemo gledati više kao na hranu nego kao na šećer. Bogat je ugljikohidratima, ali ima i visoku kalorijsku vrijednost.

Kokosov šećer
Ovaj je zaslađivač dobio mnogo pozitivnih ocjena. Dobije se iz kokosa i manje je obrađen pa zato i zadržava prirodnu smeđu boju poput sirovog šećera. Također, može sadržavati tragove minerala poput magnezija, kalija i inulina. On je visoko kalorični zaslađivač koji može izazvati napredne procese koji postupno dovode do razgradnje kolagena.
Čista šećerna trska
Riječ je o nerafiniranom šećeru koji se dobije iz šećerne trske. Naziva se još i turbinado šećer. Može se pojaviti i u tekućem stanju i često se koristi za zaslađivanje nezaslađenih napitaka primjerice onoga od badema, konoplje i zobi, ali i u mnogim zdravijim receptima za pripremanja pečene hrane. Zadržava melase i vlagu iz postrojenja pa tehnički, kada ga konzumirate, trošite manje šećera, ali i unosite manje kalorija nego s običnim šećerom, što ga naravno, čini zdravijim.
Agava
Sadrži više fruktoze nego glukoze (čak i 90 posto fruktoze). Voljet će ga obožavatelji sirupastih okusa. Dobro se miješa s tequilom, što ga čini glavnim dodatkom u obožavanom piću – margariti. Preporučuje se osobama koje imaju dijabetes.

Smeđi šećer
Ostaci melase iz procesa rafiniranja dodaju se natrag u šećer nakon obrade. To mu daje tamniju boju, ali i manju količinu hranjivih tvari koja se mjeri tek u tragovima.
Granulirani bijeli šećer
Izrađen je od šećerne trske ili šećerne repe, nudi najblaži okus, lako se miješa u pića (i topla i hladna).
Foto: Unsplash
