Ideja četverodnevnog radnog tjedna donedavno je zvučala kao koncept iz rubrike znanstvene fantastike; zanimljivo, ali jako daleko od stvarnosti. Međutim, posljednjih godina razni pokušaji ovakvog modela rada u pojedinim zemljama, od Islanda do Ujedinjenog Kraljevstva, pokazali su da skraćivanje radnog vremena ne mora značiti pad produktivnosti. Naprotiv, rezultati ukazuju na snažan pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje, razinu stresa i opće zadovoljstvo zaposlenika.
U jednom od najopsežnijih istraživanja provedenih u Ujedinjenom Kraljevstvu, više od 60 tvrtki sudjelovalo je u šestomjesečnom pilot-programu četverodnevnog radnog tjedna. Preko 70% zaposlenika izjavilo je da osjećaju manje izgaranje i veće zadovoljstvo postignutim balansom između privatnog i poslovnog života. Tvrtke su zabilježile manje bolovanja i izostanaka, a produktivnost je ostala jednaka, dok je u nekim slučajevima čak i porasla.
Godinama se u korporativnoj kulturi njeguje ideja da više rada znači i veću vrijednost. Radne sate se često glorificira, dok se pauze i slobodno vrijeme percipiraju kao luksuz. Međutim, upravo se tu skriva najveća zabluda suvremenog rad; efikasnost nije izravno proporcionalna količini provedenog vremena na poslu.
U modelima koji uključuju četverodnevni tjedan, ključ promjene nije samo u broju dana, već u novom pristupu radu, pa tako imamo manje nepotrebnih sastanaka, jasnije postavljanje prioriteta i veća autonomija zaposlenika. Takvo restrukturiranje omogućuje više fokusa i manji kognitivni zamor, što u konačnici koristi i poslodavcu i zaposleniku.
Slobodno vrijeme kao preduvjet zdravlja
Slobodan petak, ili bilo koji dan više za sebe postaje prostor za oporavak, obitelj, kreativnost i mentalnu ravnotežu. U svijetu u kojem je kronični stres postao norma, ovakva praksa nudi konkretan odgovor na pitanje kako zaštititi psihičko zdravlje radne populacije. Naravno, ovaj model nije univerzalno primjenjiv jer nisu svi sektori ni svi timovi spremni na ovakav prijelaz, a izazovi poput raspodjele radnih zadataka i prilagodbe svakodnevnim izazovima nisu zanemarivi. No trend jasno pokazuje, da vrijeme više nije samo resurs, već valuta kvalitete života.
Četverodnevni radni tjedan nije rješenje za sve probleme suvremenog radnog svijeta, no jest snažan signal da društvo preispituje što znači “raditi dobro”. Sve veći broj organizacija i stručnjaka složit će se u jednom, da nije cilj raditi manje, nego raditi pametnije, pa u konačnici i živjeti bolje.
Foto: Instagram
