Koliko puta ste se našli u razgovoru u kojem ste samo željeli izraziti kako se osjećate, a završili ste s osjećajem da ste vi “krivac”? Recimo, suočite partnera jer vas je povrijedio, a on uzvrati sa “Zašto me uvijek napadaš, nikad ništa ne napravim kako treba!”. U trenutku ste zbunjeni i odjednom se ne govori o onome što vas boli, već o tome kako ste vi preosjetljivi i nepravedni. Umjesto odgovora i razumijevanja, dobivate osjećaj krivnje i pitanje u glavi: “Jesam li stvarno pretjerala?”. No, jeste li znali da točno takav obrat situacije ima i svoj službeni naziv u psihologiji?
U posljednje vrijeme sve više govorimo o manipulativnim obrascima ponašanja, pa je tako i pojam gaslightinga postao gotovo uobičajen. Riječ je o taktici u kojoj jedna osoba uporno negira stvarnost i uvjerava drugu da „umišlja“ ili pretjeruje, sve dok žrtva ne počne sumnjati u vlastite osjećaje i doživljaje. No, postoji još jedan obrazac ponašanja o kojem se manje govori, a jednako je prisutan i štetan, a zove se DARVO. Iako se o njemu često piše u kontekstu poznatih (toksičnih) parova, bilo fiktivnih ili stvarnih, kao i reality emisija, riječ je o taktici koja se može pojaviti u bilo kojem odnosu – ljubavnom, prijateljskom, obiteljskom pa čak i poslovnom. Upravo zato što je tako prikriven i nerijetko maskiran, DARVO je mnogima teško prepoznati, a upravo to ga čini toliko opasnim.
DARVO je akronim koji označava Deny, Attack, Reverse Victim and Offender (u prijevodu: poricanje, napad, zamjena uloga žrtve i počinitelja). Termin je uvela psihologinja Jennifer Freyd kako bi opisala obrazac ponašanja u kojem osoba, kada je suočena s vlastitim štetnim postupcima, najprije sve poriče, zatim napada onoga tko ju je prozvao, a na kraju preokreće situaciju i pokušava se prikazati kao prava žrtva. Drugim riječima, osoba koja je nekoga povrijedila u trenu preuzima ulogu onoga kome je učinjena nepravda.
Primjeri ovakvog ponašanja mogu zvučati vrlo poznato: “Zašto me uvijek pokušavaš prikazati kao lošu osobu?”, “Ništa ti ne odgovara, stalno dramatiziraš” ili pak “Ti mene zlostavljaš”. Riječ je o rečenicama koje prebacuju fokus s onoga tko je napravio pogrešku na osobu koja se usudila progovoriti. Na taj način žrtva ostaje zbunjena i nesigurna, a umjesto da se bavi vlastitim osjećajem povrijeđenosti, počinje preispitivati je li možda doista pretjerala.
DARVO nije rezerviran samo za dramske zaplete u serijama ili za slučajeve slavnih osoba, iako ih u tim kontekstima možemo lako prepoznati. Slični obrasci mogu se dogoditi i u svakodnevnim situacijama: primjerice kada partner uhvaćen u prevari kaže “Pa što si očekivala, već mjesecima si hladna prema meni”, ili kada prijatelju skrenete pažnju da vas je povrijedio, a on odgovori: “Oprosti što sam užasna osoba”. U oba slučaja pažnja se prebacuje na “krivnju” onoga tko je progovorio, dok stvarni problem ostaje u sjeni – neiskomuniciran.
Iako ovakve situacije na prvu mogu izgledati kao “obični” nesporazumi, riječ je o vrlo moćnoj manipulativnoj taktici. DARVO često ušutkava onoga tko je povrijeđen, štiti onoga tko je napravio pogrešku i održava začarani krug u kojem odgovornost stalno izmiče. Upravo zato se i smatra oblikom emocionalne nedostupnosti ili manipulacije koja može imati dugotrajne posljedice na samopouzdanje i mentalno zdravlje žrtve.
Prepoznati ovakav obrazac prvi je i najvažniji korak. Ako vas netko redovito dovodi u situaciju da se osjećate krivima kad progovorite o nečemu što vas boli, ili ako stalno morate “spašavati” odnos iako ste vi ti koji su povrijeđeni, moguće je da ste suočeni s DARVO taktikom. Iako nije lako, važno je prepoznati da problem nije u vašoj osjetljivosti, već u manipulativnom načinu na koji druga osoba izbjegava odgovornost.
Foto: Instagram, HBO
