Trčanje posljednjih godina teško možemo zaobići. Run clubovi niču u gradovima, društvene mreže pune su priprema za prve polumaratone i maratone, a uz sve zdravstvene prednosti ovog sporta pojavio se i jedan puno manje privlačan pojam – “runner’s face”. Prema teoriji koja već neko vrijeme kruži društvenim mrežama, godine provedene u trčanju navodno ostavljaju trag na licu, čineći ga mršavijim, upalijim i vidljivo starijim.
Objašnjenja zvuče dovoljno uvjerljivo da se čovjek zapita ima li u njima istine. Tisuće udaraca stopala o podlogu tijekom svakog treninga navodno uzrokuju konstantno poskakivanje kože i s vremenom njezino opuštanje, dok se intenzivnom tjelovježbom gubi potkožna masnoća koja licu daje volumen. Dodaju li se tome sunce, znoj i dehidracija, dobivamo savršen recept za prerano ostarjelo lice, barem prema društvenim mrežama. Srećom za sve koji vole trčati, znanost zasad ne podupire takav zaključak.
Što je zapravo “runner’s face”?
Termin se koristi za mršaviji, upaliji izgled lica s izraženijim jagodicama, sljepoočnicama i linijama te, ponekad, kožom koja djeluje opuštenije ili izboranije. Međutim, “runner’s face” nije dermatološka dijagnoza niti posebno stanje kože izazvano trčanjem. Profesor eksperimentalne nutricionističke i sportske medicine Dejan Reljić za njemački “Apotheken Umschau” naglašava da taj termin nema etablirano medicinsko ili dermatološko značenje. Ni za vrlo popularnu teoriju da ponavljajući udarci pri trčanju zbog djelovanja gravitacije s vremenom „povlače“ kožu prema dolje nema dobrih znanstvenih dokaza. Dermatologinja Caitriona Ryan objašnjava da trčanje samo po sebi ne oštećuje niti opušta kožu.
No, zašto onda neki dugogodišnji trkači zaista mogu imati izgled koji opisujemo kao runner’s face? Jedan od odgovora puno je jednostavniji: masno tkivo na licu.
Kod ljudi koji puno treniraju i imaju nizak udio tjelesne masnoće može se smanjiti i volumen određenih masnih odjeljaka lica, posebno na obrazima i sljepoočnicama. Lice tada može izgledati izraženije i upalije, a postojeće bore postaju vidljivije. To, međutim, nije fenomen svojstven trčanju. Slična promjena može pratiti veći gubitak tjelesne mase bez obzira na to je li netko trkač, biciklist ili se uopće ne bavi sportom.
Pravi problem za kožu trkača nalazi se iznad njihovih glava
Ako postoji nešto zbog čega bi ljudi koji često trče trebali razmišljati o svojoj koži, onda je to kumulativno izlaganje UV zračenju.
Netko tko nekoliko puta tjedno trči vani jednostavno može provesti mnogo više vremena na suncu od osobe koja trenira u zatvorenom. UV zračenje razgrađuje strukture kože povezane s njezinom čvrstoćom i elastičnošću te tijekom godina pridonosi borama, pigmentacijskim promjenama i opuštanju kože. Dermatolozi taj proces nazivaju fotostarenjem, a American Academy of Dermatology upravo zaštitu od sunca smatra temeljem prevencije preranog starenja kože.
Drugim riječima, korelacija lako može izgledati poput uzroka: osoba desetljećima trči na otvorenom bez adekvatne zaštite od sunca i s vremenom razvije znakove fotostarenja. Problem nije činjenica da je trčala, već UV zračenje kojem je pritom bila izložena.
Tu je zato puno korisniji savjet od prestanka trčanja svakodnevno koristiti širokospektralni SPF 30 ili viši, a za duže treninge odabrati vodootpornu formulu i ponovno je nanijeti prema uputama proizvoda. Šešir ili šilterica i izbjegavanje najjačeg sunca također smanjuju ukupnu izloženost.
A što je s kolagenom?
Tu priča postaje posebno zanimljiva jer se online sve češće pojavljuju tvrdnje da intenzivno trčanje „uništava kolagen“. Za tvrdnju da uobičajeno trčanje razgrađuje kolagen kože lica i tako uzrokuje “runner’s face” nema kvalitetnih dokaza.
Postoje čak istraživanja koja idu u suprotnom smjeru. U jednoj studiji na ljudima i miševima endurance vježbanje bilo je povezano s ublažavanjem nekih dobno povezanih promjena kože, a autori su identificirali signalni put povezan s interleukinom-15 i mitohondrijskom funkcijom kože.
U intervencijskoj studiji iz 2023. na sredovječnim ženama, 16 tjedana aerobnog treninga poboljšalo je elastičnost kože i strukturu gornjeg dijela dermisa. Trening snage također je poboljšao te parametre, uz dodatno povećanje debljine dermisa. To nije dokaz da će vam trčanje „pomladiti lice“, ali prilično jasno pokazuje zašto tvrdnja da tjelovježba automatski ubrzava starenje kože nema dobro znanstveno uporište. Čak je i istraživanje cjeloživotnih endurance trkača pronašlo manje nakupljanje AGE spojeva povezanih sa starenjem vezivnog tkiva nego kod njihovih neaktivnih vršnjaka, premda je riječ o maloj opservacijskoj studiji i iz nje ne možemo dokazati uzročno-posljedičnu vezu.
Postoji zasebna znanstvena rasprava o tome što se događa kod ekstremnih i iscrpljujućih količina treninga. Meta-analiza objavljena 2026. pronašla je promjene nekih biomarkera oksidativnog stresa, upale i starenja nakon izrazito napornog vježbanja. Međutim, to nije istraživanje “runner’s face-a”, niti iz njega možemo zaključiti da redovito rekreativno trčanje ubrzava starenje kože lica.
Zato je zaključak puno manje dramatičan od onoga koji ćete pronaći na TikToku. Trčanje vam neće „uništiti“ lice niti postoje dokazi da će zbog njega koža sama po sebi brže ostarjeti. Ono što može stvoriti izgled koji nazivamo “runner’s face” uglavnom su čimbenici koji često prate dugogodišnje trčanje: vrlo nizak udio tjelesne masnoće i gubitak volumena lica te, prije svega, godine provedene na otvorenom bez dovoljno dobre zaštite od UV zračenja.
Foto: Instagram
