Postoje dani kada jedva čekamo završiti s poslom. To samo po sebi nije ništa neobično. No što ako taj osjećaj traje tjednima ili mjesecima, a razlog nije previše posla, stres ili pritisak? Što ako vam zapravo nedostaje upravo ono suprotno – osjećaj da se na poslu nešto događa? Možda vam je poznat ovaj scenarij: otvorite laptop, odradite nekoliko zadataka, odgovorite na mailove, pogledate na sat i iznenadite se jer je prošlo tek 10.30. Do kraja dana odrađujete ono što morate, ali bez posebnog interesa, energije ili ambicije. Posao vas ne uništava, ali vas ni najmanje ne veseli.
Upravo se za takav osjećaj posljednjih godina sve češće koristi izraz “rust-out”. Za razliku od burnouta, kod kojeg smo preopterećeni i iscrpljeni, ovdje je problem u tome što smo premalo angažirani, nedovoljno izazvani i sve više odvojeni od onoga što radimo. Termin je 2019. skovala psihoterapeutkinja Paula Coles, a u nastavku donosimo više o njemu.
Kada dosada na poslu više nije samo dosada
S vremena na vrijeme svatko ima dosadan radni dan. Ne mora svaki zadatak biti kreativan, uzbudljiv i inspirativan. Problem nastaje kada monotonija postane standard, a osjećaj da stojimo na mjestu traje dovoljno dugo da počnemo gubiti interes za vlastiti posao. Kod “rust-outa” osoba najčešće i dalje obavlja svoje zadatke. Možda čak izvana izgleda kao sasvim produktivan zaposlenik. Razlika je u tome što je nestala ona unutarnja motivacija.
Više ne predlažete nove ideje jer vam se ne da. Ne prijavljujete se na nove projekte. Ne pokušavate naučiti nešto novo. Odrađujete minimum koji se od vas očekuje i odbrojavate do kraja radnog vremena. I upravo je to ono što ovaj fenomen čini pomalo podmuklim – nema nužno dramatičnog trenutka kada shvatite da nešto nije u redu. Sve se događa polako.
Kako prepoznati da ste zapeli u ‘rust-outu’?
Jedan od prvih znakova može biti gubitak ambicije. Nekada ste možda imali ideje, veselili se novim zadacima ili željeli preuzeti više odgovornosti, a sada vam je sasvim svejedno. Drugi je znak osjećaj emocionalne ravnodušnosti. Ne mrzite nužno svoj posao, ali vas više nije posebno briga kako će završiti. Dolazite, odrađujete svoje i odlazite.
Tu je i nestanak znatiželje. Kada vas posao više ne potiče da postavljate pitanja, istražujete ili učite, vrlo je lako upasti u rutinu iz koje se teško pokrenuti. S vremenom se može pojaviti i cinizam – sitnice koje vas prije nisu smetale počinju vas iritirati, a sve češće imate osjećaj da vaš trud nema pravi smisao.
Zašto se to događa?
Jedan od razloga može biti vrlo jednostavan: prerasli ste svoj posao. Možda ste nekada učili, razvijali se i dobivali nove zadatke, a onda ste došli do točke u kojoj većinu posla možete odraditi gotovo automatski. Ako nema prostora za napredak, učenje ili kreativnost, motivacija s vremenom prirodno počinje padati. Dodatni problem može biti i činjenica da se dio poslova posljednjih godina promijenio zbog automatizacije i umjetne inteligencije.
Zadaci koji su nekada zahtijevali više razmišljanja danas se mogu automatizirati, dok zaposlenicima ostaju repetitivni dijelovi posla – provjeravanje, formatiranje, administracija i ispravljanje onoga što su napravili alati. A tu je i nesigurnost na tržištu rada. Kada nismo sigurni što nas čeka dalje, lako je ostati na poslu koji nas više ne ispunjava jer ipak donosi sigurnu plaću. Problem je što se tako može dogoditi da mjeseci prođu, a mi i dalje stojimo na istom mjestu.
Može li se ‘rust-out’ popraviti bez otkaza?
Prvi korak je iskreno razmisliti o tome što vam na poslu zapravo nedostaje. Je li problem u tome što nema kreativnosti? Nedostaje li vam rad s ljudima? Želite li više odgovornosti? Ili vam je jednostavno potrebno nešto potpuno novo za naučiti?
Kada znate što vas pokreće, lakše je razgovarati s nadređenima o promjenama. To ne mora biti veliki zahtjev za promjenom cijelog radnog mjesta. Možda postoji novi projekt na kojem možete sudjelovati, drugačiji tip zadataka ili mogućnost da preuzmete dio posla koji vam više odgovara.
Dobra ideja je i ponovno pronaći nešto što vas može zainteresirati. Naučite novu vještinu, prijavite se za projekt koji vam je izvan uobičajene rutine ili jednostavno počnite razgovarati s kolegama s kojima inače nemate puno kontakta. Male promjene mogu biti dovoljne da se ponovno pojavi osjećaj napretka.
Foto: Instagram
