O tome kakav je internet (pa onda i svijet) danas dovoljno govore novi pojmovi kao što su “brain rot”, “rage bait” i “doomscrolling”. Neki od njih u proteklom su periodu čak proglašeni riječima godine, što je, složit ćete se, vrlo znakovito. Skrolanje unedogled mnogima je postalo neka vrsta hobija, a sadržaj koji se nameće uglavnom ističe negativnosti. Kako o(p)stati u tom okruženju? “Bloomscrolling” je mali korak prema preuzimanju kontrole.
Ako pri povratku kući nakon radnog vremena, unatoč planovima da obavite neke od zadataka koji čekaju već malo predugo, odaberete kauč i mobitel u ruci, niste jedini. Danas je teško postojati bez ekrana pa su oni, nažalost, često prva i zadnja stvar koju vidimo u danu (da, stvarno živimo u epizodi “Black Mirrora”). Statistiku koja nam pruža podatke o vremenu provedenom na društvenim mrežama izbjegavamo kao da je loša zdravstvena dijagnoza, a sve zbog toga jer smo svjesni naše pasivne krivice.
Biti online danas baš i nije opcija, već nužnost, što u poslovnom, što u privatnom smislu. Ipak, moguće je skrolati na način koji u obzir uzima i naše mentalno zdravlje. Umjesto da se predamo emotivnom vrtuljku na koji nas bez pitanja odvodi algoritam, važno je koristiti društvene mreže promišljeno i s namjerom. Ali, kako?
Negativni sadržaj u online prostoru prema svim podacima dobiva veći angažman korisnika. To znači da algoritmi rade na način da nameću upravo takve objave, zbog čega se stvara negativna slika o svijetu i posljedično javlja sveopća tjeskoba. Što kada bismo vam rekli da postoji protuotrov? Da, lakše je nastaviti skrolati nego zastati, vratiti se ili ciljano tražiti određenu vrstu sadržaja, ali upravo u toj promjeni leži ključ, a naziva se “bloomscrolling”.
Selektivno “surfanje”
Internet možda može oblikovati našu percepciju o svijetu, ali važan faktor u tome je i način na koji ga koristimo. Naime, svaka interacija postaje podatak prema kojem nam algoritam dalje “servira” sadržaj i zato je ključno svjesno birati sadržaj koji se konzumira. “Bloomscrolling” je zapravo skrolanje s namjerom, odnosno odabir sadržaja koji podiže raspoloženje i pruža nadu da još uvijek postoji nešto dobro u svijetu.
“Bloomscrolling” se odupire stroju kojega vodi brzina, glasnoća i negativnost. Algoritmu možda odgovara sve što donosi tenzije, paniku i nelagodu, ali promišljenim prolaskom kroz društvene mreže ta se “hipnoza” može prekinuti. “Bloomscrolling” stoga predstavlja male korake koji mijenjaju taj negativni algoritam, a samo neki od njih mogu, primjerice, biti zadržavanje na objavama koje su ugodne i potiču na drugu vrstu promišljanja, vraćanje na objave koje smo spremili ili lajkali te davanje pozornosti profilima i postovima zbog kojih se osjećamo dobro.
Na taj se način krši obrazac ponašanja koji platforma očekuje te šalje signal koji nije u skladu s predviđanjima algoritma. Ovi odabiri pokazuju da biramo što konzumiramo, umjesto da nekritički upijamo sve što nam se nameće. Nesvjesno skrolamo zbog naleta dopamina koji stiže zbog novosti i nepredvidljivosti svake objave i zbog toga svi bez promišljanja ostajemo na mobitelu iako smo umorni od takvog sadržaja.
“Bloomscrolling” podsjeća da postoji određeno zadovoljstvo upravljati kormilom pri boravku na društvenim mrežama, a ne dopuštati da nas nose opasne struje. Pasivna konzumacija tako se pretvara u aktivni odabir. Ne zanima nas što nam se sljedeće može ponuditi, nego razmišljamo o tome što nam je zaista važno, a to daje osjećaj kontrole. Iskustvo participacije u online svijetu kroz “bloomscrolling” oslanja se više na povezanost nego stimulaciju pa se aktiviraju područja za zadovoljstvo i emotivnu stabilnost.
Birati bolje za sebe
“Bloomscrolling” se može shvatiti i kao instinkt za preživljavanje. Zašto? Zato što je riječ o maloj i svjesnoj pauzi koja ipak ne zahtijeva kompletan digitalni detoks. Ljudima nije dosta interneta, nego načina načina na koji tretira njihovu pozornost. Poanta nije biti neinformiran ili se praviti da ne postoje negativnosti, već stvoriti balans koji je ključan za naše mentalno zdravlje.
Zato je važno na društvenim mrežama pratiti osobe i profile zbog kojih još uvijek vjerujemo da postoji nešto dobro u svijetu, odnosno prednost dati kreatorima koji inspiriraju i zastati na objavama zbog kojih osjećamo mir i zahvalnost. S vremenom će ovi mali odabiri “istrenirati” algoritam i stvoriti ljepšu sliku koja ne počiva na, za mnoge, profitabilnoj negativnosti.
Foto: Instagram
