Trčanje nikada nije bilo popularnije. Posljednjih nekoliko godina, gotovo svaki vikend u nekom se gradu organizira polumaraton, humanitarna utrka ili “fun run”. Društvene mreže pune su ponosnih trkača, a running klubovi niču posvuda, od parkova i šetnica do ulica u samom središtu grada. I doista, ideja da obujemo tenisice i istrčimo stres iz sebe zvuči zdravo, oslobađajuće i gotovo terapeutski. No, iako se čini kao idealan recept za kondiciju i dobro raspoloženje, sve se više liječnika javlja s upozorenjem: trčanje, osobito dugotrajno i učestalo, možda ipak nije najzdravija aktivnost za vaše tijelo, a ni za vaš izgled.
Jedan od najpoznatijih među njima je njujorški plastični kirurg dr. Gerald Imber, koji posljednjih godina svojim izjavama izaziva prilično rasprava u fitness svijetu. On smatra da pretjerano trčanje može ubrzati starenje, kako iznutra, tako i izvana. “Trčanje je visoko-udarna aktivnost koja konstantno ‘trese’ tijelo, zglobove i lice. S vremenom to može dovesti do gubitka potkožnog masnog tkiva u licu, pa osoba izgleda ispijenije, starije nego što zapravo jest”, objašnjava Imber, te dodaje da se taj fenomen dnas naziva “runner’s face”. Drugim riječima, dok trčite kako biste izgledali mlađe i vitalnije, možda nesvjesno postižete suprotan efekt.
Osim promjena na licu, Imber upozorava i na posljedice za zglobove, kralježnicu i mišiće. Konstantno udaranje nogama o tvrdu podlogu, posebno pri trčanju na asfaltu, s vremenom troši koljena, kukove i gležnjeve. Tijelo se napreže u pokušaju da amortizira taj udar, pa mnogi iskusni trkači u srednjim godinama osjećaju kronične bolove ili smanjenu pokretljivost. “Trčanje je prirodno, ali nije neutralno za tijelo. Udarci se gomilaju, a mi to primijetimo tek kad je već kasno”, kaže Imber.
To, naravno, ne znači da biste trebali odmah zaboraviti na trčanje, posebice ako u toj aktivnosti uživate. Stručnjaci ističu kako je ključno pronaći ravnotežu, ali i da je umjesto svakodnevnog trčanja dugih dionica, dovoljno nekoliko laganih treninga tjedno. Ako vam je cilj zdravlje i dobar izgled, možda je bolje okrenuti se aktivnostima s manje udaraca: brzom hodanju, biciklizmu, plivanju ili treninzima snage s manjim opterećenjem. Sve te vježbe pružaju kardiovaskularne benefite, ali s manje rizika od ozljeda i bez “ispuhivanja” lica.
Trčanje, dakle, nije neprijatelj, ali nije ni sveti gral fitnessa kako se često predstavlja. Kao i u svemu, ključ je u mjeri, u osluškivanju vlastitog tijela i u razumijevanju da više ne znači uvijek bolje. Ponekad je i sporiji ritam onaj koji vas, dugoročno, odvede najdalje.
Foto: Instagram
