U posljednje vrijeme sve se češće govori o tome kako se odnosimo prema sebi, zašto na neke situacije reagiramo intenzivnije nego što bismo željeli i odakle zapravo dolaze određeni obrasci ponašanja. Upravo se u tom kontekstu sve više spominje inner child healing, odnosno praksa “iscjeljivanja unutarnjeg djeteta”.
Iako izraz na prvu možda zvuči pomalo apstraktno, ideja iza njega zapravo je prilično jednostavna. Polazi od pretpostavke da iskustva iz djetinjstva, osobito ona emocionalno zahtjevna, mogu utjecati na način na koji kasnije doživljavamo sebe, druge ljude i odnose. “Inner child healing” zato se fokusira na prepoznavanje tih obrazaca, razumijevanje vlastitih emocija i razvijanje suosjećajnijeg odnosa prema sebi.
@blondebutterpasta I love this exercise so much, it’s been so healing to make peace with past versions of myself🫶 #innerchild #healingjourney #survivor #therapy ♬ original sound – avaellen
Što je zapravo “unutarnje dijete”?
“Unutarnje dijete” nije stvarna, zasebna osoba koja postoji unutar nas, već popularan psihološki koncept kojim se opisuju emocionalna iskustva, potrebe i obrasci koje povezujemo s djetinjstvom. Primjerice, ako smo kao djeca naučili da moramo biti savršeni kako bismo dobili pohvalu, moguće je da ćemo i u odrasloj dobi osjećati snažan pritisak da sve napravimo besprijekorno.
Ako smo naučili da nije dobro pokazivati tugu ili ljutnju, možda ćemo kasnije imati problema s izražavanjem vlastitih emocija. “Inner child healing” upravo takve obrasce pokušava osvijestiti. Cilj nije kriviti roditelje ili se neprestano vraćati u prošlost, već razumjeti zašto danas reagiramo na određeni način i naučiti sebi pružiti ono što nam je možda nekada nedostajalo.
Kako izgleda “inner child healing”?
Ne postoji jedna univerzalna metoda. Ovisno o pristupu, praksa može uključivati vođenje dnevnika, meditaciju, vizualizaciju, razgovor sa samim sobom ili različite vježbe usmjerene na prepoznavanje emocija. Jedna od jednostavnijih vježbi jest prisjetiti se situacije iz djetinjstva u kojoj smo se osjećali usamljeno, uplašeno, posramljeno ili neshvaćeno.
Umjesto da to iskustvo ponovno promatramo kroz kritiku, možemo pokušati zamisliti što bi nam tada trebalo – sigurnost, podrška, zagrljaj, dopuštenje da pogriješimo ili jednostavno osjećaj da nas netko sluša. Zatim se možemo zapitati: Kako se prema sebi ponašam danas kada se osjećam slično? Upravo takva pitanja mogu pomoći u prepoznavanju poveznice između prošlih iskustava i sadašnjih reakcija.
@picklesandpumps healing this little girl 🫶🏼#trending #solotravel #femalesolotravel #greece ♬ Originalton – Maxime
Nekoliko jednostavnih inner child healing vježbi
Napišite pismo svom mlađem sebi
Prisjetite se sebe u dobi kada ste se osjećali posebno ranjivo. Napišite nekoliko rečenica iz perspektive osobe kakva ste danas. Možete napisati ono što biste tada voljeli čuti – da je u redu pogriješiti, da ne morate svima udovoljiti ili da vaše emocije imaju smisla.
Primijetite svoje okidače
Kada vas neka situacija iznenađujuće snažno pogodi, pokušajte zastati prije nego što reagirate. Zapitajte se što vas je točno povrijedilo i podsjeća li vas osjećaj na nešto što ste već doživjeli.
Razgovarajte sa sobom nježnije
Obratite pažnju na način na koji razgovarate sa sobom kada pogriješite. Biste li istim riječima razgovarali s djetetom koje vam je važno? Ako ne biste, pokušajte pronaći nježniji način da sebi odgovorite.
Dopustite si male stvari koje vas vesele
“Inner child” pristup često uključuje i ponovno povezivanje s igrom, kreativnošću i stvarima koje smo voljeli kao djeca. To može biti crtanje, plesanje, slaganje puzzli, odlazak u lunapark ili jednostavno gledanje omiljenog crtića bez osjećaja da je to “gubljenje vremena”.
Važno je znati da ovo nije zamjena za psihoterapiju
Koncept “Inner child healinga” danas je vrlo popularan na društvenim mrežama i u wellness sadržajima, no važno je razlikovati wellness praksu od stručnog psihološkog tretmana. Sama ideja unutarnjeg djeteta može biti koristan način za razmišljanje o vlastitim emocijama i iskustvima, ali nije dijagnoza niti univerzalna terapijska metoda.
Ako se tijekom ovakvih vježbi otvore vrlo bolna ili traumatična iskustva, dobro je potražiti pomoć educiranog stručnjaka za mentalno zdravlje. U konačnici, možda je najkorisniji dio ove prakse upravo jednostavna ideja koja stoji iza nje: ne moramo se stalno kažnjavati zbog reakcija koje smo nekada davno naučili kako bismo se zaštitili. Ponekad prvi korak prema promjeni nije još više samokontrole, već malo više razumijevanja prema sebi.
@nikkisjardijn It’s time to hug your inner child 🤍 #innerchild #healingjourney #healing #traumahealing #selflove #safespace #spiritualtiktok ♬ origineel geluid – Nikki Sjardijn
Foto: Instagram
